Nevresa Mujić je ponosna Romkinja koja ruši predrasude: Uzdignute glave koračam kroz život

Romi su najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini, koju prati i najviše predrasuda. Ipak, važno je akcentirati da je to nacija sa brojnim kvalitetima, koji u našem društvu još uvijek nisu dovoljno vidljivi. Iako je njihova integracija jednostavnija, brojne probleme Romi i dalje nose na svojim leđima.

Na prostoru Evrope trenutno živi okvirno 11 miliona Roma, dok je na osnovu posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini utvrđeno njih blizu 12.500. Međutim, iz nevladinih organizacija tvrde da je u pitanju znatno veći broj jer se na popisu mnogi nisu željeli izjasniti kao pripadnici te nacionalne manjine.

Romi su jedna od ukupno 17 nacionalnih manjina koje su prisutne u Bosni i Hercegovini, a specifični su po najvećoj izloženosti stigmi i diskriminaciji. Međutim, oni su kroz historiji ispisali brojne lijepe priče.

A upravo lijepa priča prati i 21-godišnju Nevresu Mujić iz Tuzle, koja s ponosom ističe to da je Romkinja. Svojim primjerom svakodnevno ruši predrasude, a uzdignute glave uspješno i odvažno korača kroz život.

“Veoma sam ponosna na to što jesam i to nikada nisam krila. Za mene je čast i zadovoljstvo kada pričam o tome da sam Romkinja, ispunjena sam, srećna i sve svoje dosadašnje ciljeve sam ispunila. Ponosna sam i zadovoljna svojim postignućima i sretna sam jer se kao Romkinja nalazim na mjestu na kojem jesam, kao uposlenica, ali i studentica. Moj sljedeći cilj se odnosi na to da svoje obrazovanje okončam, dobijem diplomu i napredujem dalje u svom poslu”, kaže Mujić na samom početku razgovora za Klix.ba.

Nevresa Mujić (Foto: A. K./Klix.ba)

Nakon završetka osnovne i srednje škole, ova mlada djevojka nije željela završiti sa obrazovnim procesom te je upisala Visoku školu za turizam i menadžment. Uz dalje školovanje sebi je pronašla i posao u Udruženju žena romkinja Bolja budućnost u Tuzli.

“U posljednje vrijeme pripadnici romske nacionalnosti odlučuju se na školovanje, usavršavanje i zapošljavanje. Naravno, ne treba izbjegavati one bolne tačke koje se tiču nas, ali ja volim isticati pozitivne priče o onim Romkinjama koje su završile svoje obrazovanje ili studiraju, koje rade na visokim pozicijama te su ostvarene”, nastavlja Mujić.

Na njenom životnom putu, posebno u dosadašnjem periodu obrazovanja, bilo je i teških trenutaka. Na svojim leđima veliki teret stigme i diskriminacije nije osjetila, međutim, takvim situacijama svjedočila je među svojim prijateljima.

“Nažalost, gledala sam diskriminaciju koja se dešava nad drugim Romima i Romkinjama u školama, što je na njih utjecalo veoma bolno. Sve to se dešavalo i u zdravstvenom te općenito društvenom sistemu. To me mnogo žalostilo i doticalo”, navodi Mujić.

Romskoj nacionalnosti pripada i Tuzlanka Munira Muminović koja ponosno ukazuje na tu činjenicu. Kao i naša prethodna sagovornica, imala je mogućnost školovanja i zaposlenja.

“Završila sam četverogodišnju srednju školu te sam kao obućarski i galanterijski tehničar dobila mogućnost zaposlenja u Fabrici obuće Aida u kojoj sam radila tri godine. Također i prije sam imala zaposlenje, borila sam se i ta borba i danas traje”, priča nam Muminović.

Munira Muminović (Foto: A. K./Klix.ba)

Kroz život je dosad bila izložena stigmi, ali se trudila da je to mnogo ne dotiče na emocionalnom polju.

“Ljudi u bijesu međusobno mnogo toga jedno drugom kažu. Bila sam u situaciji da me se nazove Cigankom i tako dalje, ali ja tome nisam pridavala pažnju. Jednostavno, takva sam osoba”, nadovezuje se Muminović, koja kontinuirano radi i na očuvanju romske tradicije.

Život Roma mora biti bolji

Kada govorimo općenito o društvenom položaju ove nacionalne manjine, skoro sve slabosti koje Romi desetljećima proživljavaju u BiH prisutne su i danas, iak je naša zemlja potpisnica važnijih deklaracija o poštivanju ljudskih prava Ujedinjenih naroda (UN).

“Za razliku od prije 10 ili 15 godina, Romi u BiH su u neznačajno boljem položaju. I dalje imamo zajednice koje su bez struje i vode, a imamo Rome i Romkinje koje su bez zaposlenja, djecu koja nisu upisana u matične knjige rođenih, ali i onih starijih koji nikada nisu izvadili lične dokumente”, kaže za Klix.ba Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja Bolja budućnost.

Indira Bajramović (Foto: A. K./Klix.ba)

Podaci o zdravstvenom osiguranju pripadnika romske nacionalnosti također su poražavajući, s obzirom na to da veći broj njih ne ostvaruje pravo takve, ali ni socijalne zaštite.

S druge strane, iako je integracija Roma u bh. društvo danas jednostavnija, veliki problem predstavlja činjenica da brojna djeca često moraju odustati od školovanja već u osnovnoj školi zbog neimaštine.

“Međutim, mi pokušavamo smanjiti taj procenat Roma i Romkinja, tako što implementiramo naše aktivnosti koje su usmjerene u zajednicu. Mogu reći da se zahvaljući našem, ali i radu Ženske romske mreže vidi napredak, ali to nije dovoljno jer mi sve što radimo nije sistemski riješeno. Zbog toga smo u zagovaranju da država prepozna probleme Roma te ih počne sistemski rješavati”, ističe Bajramović.

Prema dosadašnjim iskustvima naše sagovornice, do posla teže dolaze žene u odnosu na muškarce, koji se uglavnom bave komunalnim poslovima.

Romska heroina

Inače, Bajramović je svoj život posvetila unapređenju statusa Roma u Bosni i Hercegovini, posebno se zalažući za ostvarivanje njihovih prava i stavljajući u poseban fokus važnosti obrazovanja.

“Mnogo radim na promociji pozitivnih priča jer, nažalost, još uvijek postoje predrasude koje prate Rome na način da oni ne žele slati svoju djecu u školu zbog tradicije. Roditelji koji danas troje od petero djece školuju, za mene su heroji. Brojne druge negativne stvari se vežu za romsku zajednicu, iako je to nepravedno”, smatra naša sagovornica.

Za Bajramović je veoma bitno i očuvanja romske kulture, tradicije te jezika.

“Mi konstantno govorimo o asimilaciji romskog jezika, jer ako nemate jezika koji je identitet jednog naroda, onda ispada da nemamo ni Roma. Nažalost, veliki broj njih ne govori romski jezik, a i oni koji ga govore koriste ga isključivo u romskim zajednicama, zbog diskriminacije i predrasuda koje se dešavaju”, dodaje predsjednica Udruženja žena Romkinja Bolja budućnost.

Ulazak romskog jezika u škole

Prije pet godina je inicirano da se romski jezik uvede kao izborni predmet u školama gdje postoji potreba u Tuzlanskom kantonu, koji i broji najveći broj pripadnika ove nacionalnosti.

Bajramović ističe da je sa stručnim osobljem ove godine intenzivirana saradnja u tom smjeru te su očekivanja da bi romski jezik u tuzlanskim školama mogao zaživjeti u septembru ove godine.

“Bogatstvo romske kulture i tradicije je veliko, samo što se u javnosti ne izražava toliko. Nekada me ljuti kada kažu da Romi znaju dobro svirati i pjevati, međutim, oni imaju i neke druge kvalitete, ali nisu toliko vidljivi i prepoznatljivi. Od nekih drugih ne možemo doći do izražaja, ali kao najbrojnija nacionalna manjina mogu reći da smo najorganiziraniji i u nevladinom sektoru. Ma ko šta mislio, mi doprinosimo boljitku za romsku zajednicu, a samim tim i za širu društvenu zajednicu, grad, kanton i državu”, zaključila je Bajramović.

Na kraju kažimo i to da se ove subote obilježava Svjetski dan Roma, na koji se pored proslave njihove kulture ukazuje i na probleme sa kojima se suočavaju te na njihovu važnost kao pripadnika društva.

Klix.ba