Neuvezan radni staž problem brojnih obespravljenih radnika

Neuvezan radni staž zbog neizmirenih doprinosa dugogodišnji je problem mnogobrojnih radnika državnih, ali i privatnih preduzeća u Federaciji. Ovaj socijalni problem Vlada Federacije godinama unazad riješavala je postepeno, izdvajanjem tek desetak miliona maraka da bi putem Javnog poziva radnici mogli aplicirati za uvezivanje staža. No, ove godine planirana su znatno manja sredstva, iako se s druge strane zbog izmjena Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju pojavila nada da bi brojni obespravljeni radnici koji ispunjavaju uvjete konačno mogli otići u penziju.

Desetine preduzeća, privrednih društava i firmi koje su godinama unazad ugašene ili u stečaju za posljedicu su ostavile na hiljade radnika bez uplaćenih doprinosa i uvezanog staža. Godinama sanjaju penziju, makar i onu minimalnu. Među njima su od 2018. godine i radnici zeničke Željezare u stečaju

„Oko 130 radnika je otišlo u penziju zahvljajujući javnom pozivu i uvezivanju staža na taj način. Ostalo je još oko 200 radnika koji nemaju uvezan radni staž“, navodi Avdija Halilović, predsjednik Sindikata radnika Željezare Zenica u stečaju.

Preciznih podataka koliko je trenutno u Federaciji radnika s problemom neuvezanog staža nema. Prema zvaničnim podacima Federalnog ministarstva za socijalni rad i politiku iz 2016. godine, bilo je ih oko 70.000, te se računalo da bi po najnižoj osnovici za obračun doprinosa neohodno bilo izdvojiti gotovo milijardu maraka. Sindikalci su stava da problem mora riješavati onaj koji ga je i napravio, dok s druge strane ceh plaćaju oni koji su namjanje krivi – radnici.

„Državni organi su propustili da vrše kontrolu, da poduzimaju mjere preko Porezne uprave i finansijske policije da se te obaveze na vrijeme izmiruju“, kaže Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK-a.

„Zbog toga oni snosne najveću odgovornost i trebaju iz budžeta iznaći mogućnost da se prema tim radnicima ispravi nepravda“, poručuje Selvedin Šatorović, predsjednik SSSBiH.

Problem se rješava – sukcesivno. Okvirno se sada spominje broj od 50.000 radnika. Na javni poziv na koji aplicirati mogu radnici s neuvezanim stažom, primjera radi, prošle godine izdvojeno je 10 miliona. U prijedlogu budžeta za 2022. sredstva su umanjena za više od 50 posto. Planirano je tek 3,4 miliona za većinski državne te milion maraka za privatne firme.

„Ako bude bilo potrebe za dodatnim sredstvima u 2022. godini, svakako će Vlada Federacije napraviti program kako da to isfinansira. Smatram da nije alarmantno što smo to korigovali, a korigovali smo upravo što nemamo dovoljno zahtjeva da uvežemo staž. To su pokazale prakse zadnje dvije godine“, kaže Nermin Džindić, ministar energije, industrije i rudarstva u Vladi FBiH (SBB).

Sa druge strane, sindikati smatraju da bi upravo u tekućoj godini zbog izmjena i dopuna Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju koje predviđaju penzionisanje branilaca po povoljnim uslovima broj aplikanata mogao biti znatno veći te da treba dati priliku i fizičkim licima da apliciraju za uvezivanje staža.

„Krajem prošle godine premijer Novalić je prepoznao ovaj problem i rekao da će ove godine javnim pozivom biti obuhvaćena i fizička lica čije firme više ne postoje ili čije su firme u stečaju, a iz nekih razloga nije imenovan stečajni upravnik kako bi se i tim ljudima dalo pravo i mogućnost i da napokon riješe egzistencijalni problemi“, navodi Mujkanović.

Novca, dakle, ima. Primjera radi, federalnim zastupnicima u prošloj godini za tek sedam sjednica isplaćeno je 2,2 miliona maraka – no da li će za rješavanje problema obespravljenih radnika biti makar političke volje? Nije je bilo onda kada se tražilo sistemsko rješenje. Zakon o uvezivanju staža bio je dio Akcionog plana za provedbu Reformske agende iz 2015. godine. Trebao biti usvojen do kraja 2016. no nikada nije ugledao svijetlo dana. Ostao je mrtvo slovo na papiru u formi prednacrta, a o tome se gotovo i ne priča posljednjih godina.