Nema opravdanja da toliko uvozimo vodu, mlijeko, brašno, ulje: Vanjskotrgovinski deficit skoro 13 milijardi KM

Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u prošloj godini je iznosio 12,9 milijardi KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Naime, kako piše u podacima, uvoz je tokom 2023. godine iznosio 29,95 milijardi KM, dok je izvoz težak 17,05 milijardi KM.

Tako je prošle godine najviše došlo proizvoda iz Hrvatske, i to u iznosu od 5,86 milijardi KM. Potom slijedi Srbija, iz koje je došlo robe za 3,91 milijardu KM pa Njemačka 2,69 milijardi KM.

Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla iz Švicarske proizvode za 2,4 milijarde KM, pa Italije za 2,2 milijarde KM.

S druge strane, BiH je najviše robe izvezla u Njemačku za 2,7 milijardi KM, pa u Hrvatsku za 2,56 milijardi KM, te Srbiju za oko dvije milijarde.

Najviše smo izvozili robe još u Austriju za 1,7 milijardi KM, te Sloveniju za 1,46 milijardi.

U BiH je u toku 2023. godine najviše stiglo mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija, te mineralnih voskova za 4,2 milijarde KM.

Slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 2,6 milijardi KM, te vozila, osim šinskih vozila i njihovih dijelova i pribora za 2,3 milijarde KM.

Najviše smo u inostranstvo plasirali mineralnih goriva i ulja, koje smo i najviše uvozili, i to za iznos 1,6 milijardi KM.

Dalje smo izvezli električne mašine te opremu i njihove dijelove, aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijske aparate za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelove i pribor za te proizvode u iznosu od 1,4 milijarde KM.

Ekonomista Saša Stevanović smatra da ćemo za dva mjeseca svjedočiti rezultatima koje je ekonomija BiH ostvarila u proteklom periodu.

• Podatak o vanjskotrgovinskoj razmjeni ukazuje da ostvarujemo deficit. Deficit je iznosio 12,9 milijardi KM i za 500 miliona KM je niži nego godinu ranije kada je iznosio 13,4 milijardi. Bilježimo pad izvoza usljed činjenice da tražnja u Evropskoj uniji opada, da je ekonomija Evropske unije imala mršav rast, da se sprovode mjere štednje, fiskalne i monetarnog zatezanja. To se reflekuje na naš vanjskotrgovinski bilans putem pada izvoza. Kad želite da postavite kratkoročni ekonomski model BiH onda posmatrate agregatnu tražnju. Nastojite djelovati na komponente agregatne tražnje, koja ukazuje da ćete, na primjer, mjerama supstitucije uvoza povećati ekonomski rast na svaku marku kojom smanjite uvoz, i to će se reflektovati na veći ekonomski rast od 0,89 KM-objašnjava Stevanović.

Prema njegovim riječima, treba da tragamo za odgovorom na koji način supstituisati uvoz.

• Jedan od načina je da djelujemo na svijest potrošača da svakom markom za koju odlučimo da potrošimo na proizvode domaćih proizvođača mi pomažemo domaćoj ekonomiji, a gotovo pola tog novca ostvaruje država putem većih javnih prihoda, tako da se državnim mjerama može razmišljati o kampanjama na svijest naših potrošača. Pored toga što djeluje pozitivno ova aktivnost na ekonomiju, djeluje pozitivno na javne prihode i domaće budžete. Kao mala otvorena zemlja BiH ipak mora da traži model zasnovan na otvorenosti ekonomije. Nemamo veliki broj stanovnika da možemo unutrašnjom tražnjom da se razvijamo, te moramo razmišljati o izvozu, o rastu konkurentnosti. Ipak, ta otvorena ekonomija košta, košta nas većeg deficita, košta nas uvozom eksternih šokova-istakao je Stevanović.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je BiH već odavno ovisna o uvozu u mnogim segmentima, jer nema dovoljno domaćih kapaciteta.

• Međutim, u mnogim slučajevima je ta ovisnost vještački stvorena i potpuno neopravdana. Uvoz iz Srbije i Hrvatske je upravo najbolji primjer jer uvozimo ogroman broj proizvoda (prije svega poljoprivrednih i prehrambenih) koje i te kako možemo sami proizvesti i čime se direktno guši domaća proizvodnja. Dok je nerealno očekivati da budemo konkurentni kineskom uvozu i nadomjestimo vlastitim kapacitetima visokotehnološke proizvode iz ove i sličnih naprednih ekonomija, apsolutno nema nikakvog opravdanja za masovan uvoz vode, piva, vina, brašna, ulja, voća, povrća i sličnih proizvoda koje i sami imamo i koji su u BiH vrhunskog kvaliteta. Kada je riječ o deficitu s ovim državama, osim povećanja našeg izvoza sigurno se najviše može promijeniti supstitucijom uvoza domaćim proizvodima. Iako i vlasti treba da daju doprinos stvaranjem povoljnijeg poslovnog okruženja za domaću proizvodnju i strožim kontrolama uvozne robe, a u međunarodnim odnosima da rade na uklanjanju barijera našem izvozu, ipak najviše mogu doprinijeti sami domaći kupci izborom domaćih proizvoda i izbjegavanjem uvoznih-naglasio je Gavran.