Nema debate: Ko će se danas obratiti na sjednici GS UN-a?

Kako saznaje Glas Amerike u Ujedinjenim nacijama Njemačka, koja je jedan od inicijatora, predstaviće nacrt rezolucije. O prijedlogu dokumenta neće biti održana formalna debata – već će države moći da obrazlože svoj stav, usljed čega neće biti zvanične liste govornika tokom zasijedanja.

Takođe, kosponzorima nacrta rezolucije neće biti omogućeno da se obrate. U te zemlje, između ostalog spadaju Sjedinjene Države, Francuska ili Italija, ali i balkanski kosponzori, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija. Do zaključenja teksta nacrt rezolucije o Srebrenici kosponzorisalo je 39 država.

Očekuje se da će prije glasanja govoriti predstavnik Srbije – predsjednik Aleksandar Vučić.

Takođe, trebalo bi da govori i predstavnik Crne Gore, koja je najavila da će podržati, ali nije kosponzorisala nacrt rezolucije.

Glasu Amerike je u svjetskoj organizaciji ranije precizirano da je za usvajanje nacrta rezolucije potrebna prosta većina članica Generalne skupštine – što uobičajeno iznosi 97 država od 193, koliko ih ukupno ima.

Prijedlog dokumenta, čiji je zvanični naziv, “Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995”, sačinile su Njemačka i Ruanda.

Predloženi tekst ne pominje nikakav vid odgovornosti bilo kog naroda ili države već, između ostalog, poziva na bezrezervnu osudu poricanja genocida u Srebrenici.

Takođe, osuđuje postupke koji veličaju osuđenike za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici.

U presudama međunarodnih i regionalnih sudova masovno ubistvo više od 8.000 građana Bosne i Hercegovine (BiH) u području Srebrenice okarakterisano je kao genocid. Isto je učinio i Međunarodni sud pravde u Hagu po tužbi BiH protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

U odluci iz 2007. ukazano je da tadašnje vlasti u Beogradu nisu učinile ništa da spriječe i kazne zločin genocida u Srebrenici jula 1995, ali i da nisu počinile, učestvovale, niti podsticale izvršenje genocida.

Do glasanja države članice Generalne skupštine imale su priliku da ulažu amandmane na predloženi tekst. Iz Ujedinjenih nacija je o inicijativi o usvajanju nacrta rezolucije saopšten stav – za koji je navedeno da je nedvosmislen.

“U ovom konkretnom slučaju činjenicu da je u Srebrenici počinjen genocid potvrdio je sud. Kada god me pitaju da li je potvrđeno – odgovorim da jeste. Tako da se te činjenice, za nas, nisu promijenile. Države članice će se o tome izjasniti prema sopstvenoj percepciji”, bila je poruka portparola generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša.

Sjedinjene Države, koje su svojevremeno saopštile da sa ponosom kosponzorišu nacrt rezolucije, smatraju da prihvatanje činjenica u vezi sa genocidom u Srebrenici region pokreće ka pomirenju.

Zamjenik američke ambasadorke u Ujedinjenim nacijama Robert Wood izjavio je za Glas Amerike da rezolucija o genocidu u Srebrenici predstavlja važan signal bosanskom i drugim narodima širom svijeta da se takva zvjerstva neće ponoviti.

“To je mrlja na međunarodnoj savjesti. Do nas je da pokažemo da nismo zaboravili ljude, Bosnu i druge narode koji su doživjeli slične vrste masakra i genocida”, rekao je u nedavnom razgovoru u sjedištu Ujedinjenih nacija.

Ukazao je da je ta rezolucija najvažnija za bosanski narod.

“To je način da se pomogne kako bi se stavila tačka na užasne događaje iz tog perioda. Postoje strane koje ne dijele naše mišljenje o rezoluciji i učinku koji nastojimo da postignemo. To je za žaljenje, ali sa druge strane, mislimo da je važno za sve i za bosanski narod da se to, na neki način, okonča. Do toga, zapravo, nikada neće doći za one koji su izgubili članove porodice”, rekao je američki diplomata za Glas Amerike.

Jasan stav istaknut je i u Briselu.

“Neupitno je da je u Srebrenici počinjen genocid. Ne smije biti negiranja ili relativizacije genocida u Srebrenici. To nije stvar mišljenja – već se radi o odluci međunarodnih pravosudnih institucija – Međunarodnog suda za ratne zločine i Međunarodnog suda pravde. Veoma je jasno, 2007. ukazano da je u Srebrenici počinjen genocid. To svi moraju da prihvate i poštuju. Za strane koje to dovode u sumnju – nema mjesta u Evropi”, riječi su Petera Stana, predstavnika za medije Evropske unije.

Zvanični Beograd, uprkos postojanju više presuda međunarodnih sudova kojima je potvrđeno da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima to ne priznaje i karakteriše događaj kao zločin masovnih razmjera.