Nedostatak citostatika: Od jutros na društvenim mrežama objavljuju se apeli za nabavku lijekova, šta kažu u ZZOiRFBiH

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) jučer je obavijestio javnost o nedostatku citostatika, da će situacija u narednom periodu sa tom terapijom za onkološke bolesnike postati i gora te da je za sve kriv Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH (ZZOiR FBiH).

Da je stanje vrlo ozbiljno, najbolje se može vidjeti na društvenim mrežama gdje ljudi već od jutros objavljuju apele za nabavku određenih citostatika kojih nema, a koji su nekim pacijentima neophodni već danas.

Dugogodišnji problem u BiH

Jedan od njih je “Kalcij Folinat 600 mg, lijek kao treća komponenta, koji je, kako je navedeno u jednoj Facebook objavi, hitno potreban do petka ujutro radi kemoterapije”.

Saznajemo kako se lijek koristi kod metastatskog karcinoma probavnog trakta, a cijena mu je 180 KM.

U svojoj informaciji iz KCUS-a jučer su naveli “kako su zaprimili internu zabilješku ZZOiR FBiH sa sastanka Grupe za praćenje realizacije zaključenih ugovora vezanih za lijekove koji se finansiraju od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, održanog 15. februara 2023, na osnovu koje se objektivno konstatuje da prijeteća deficitarnost lijekova može dovesti do ozbiljnog poremećaja u optimalnom tretmanu onkoloških pacijenata”.

– Obavještavamo javnost da je nedostatak citostatika evidentan i da traje relativno dugo, a da citostatike može nabavljati isključivo Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH – ZZOiR FBiH. Klinički centar Univerziteta u Sarajevu u potpunosti razumije strahove i poteškoće onkoloških bolesnika i njihovih porodica, te ih molimo da se za sve nejasnoće i nedostatak citostatika obraćaju direktno ZZOiR FBiH, jer su oni jedina ustanova ovlaštena i nadležna za nabavku istih. Bez obzira na činjenicu da smo u KCUS-u napravili Dnevnu onkološku bolnicu, da radimo u više smjena kako bismo onkološkim bolesnicima pružili adekvatnu i neophodnu uslugu, ZZOiR FBiH već duži vremenski period ne isporučuje neophodne citostatike čime nas onemogućava u našem radu i liječenju onkoloških bolesnika – naveli su između ostalog u saopćenju iz KCUS-a.

Nedostatak citostatika dugogodišnji je problem u Bosni i Hercegovini. Upućeni ističu kako su razlozi brojni, a najviše ispaštaju građani ove zemlje, odnosno onokološki pacijenti, koji spadaju u najteže bolesnike i kojima zdravlje, zbog nedostatka terapije, može biti ozbiljno ugroženo.

U situaciji kada nema lijeka, pacijent je prepušten sam sebi, porodici, prijateljima, dobrim ljudima. Po lijekove, koji su u većini slučajeva skupi, pacijenti obično idu i van granica države.

– Za metastatski karcinom dojke postoje liste čekanja od mjesec do godinu za lijekove Ribociclib (5.500 KM) i Palbociclib koji se daje u kombinaciji sa lijekom Fulvestrant i koji košta 950 KM (mjesečna terapija). Oboljele žene su na listama čekanja i to već traje duži period. Mi ne zamo koliko je žena na tim listama čekanja i do kada će to trajati – kaže Enida Glušac, predsjednica Udruženja “Renesansa”.

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, koje smo pitali – zašto dolazi do nedostatka citostatika i kada bi ovaj dugogodišnji problem mogao napokon biti riješen, poslali su dug odgovor u kojem su opisali, kako oni kažu, “sve nejasnoće oko opskrbe lijekova iz njihove nadležnosti”.

Šta kažu u Zavodu

Kažu “kako su obavijestili sve kliničke ustanove sa kojima imaju potpisan ugovor za liječenje onkoloških pacijenata, a na osnovu objave na stranici Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, zbog poremećaja u proizvodnji, da će Zavod do normalizacije snabdijevanja vršiti refundiranje troškova nabavke lijekova objavljenih na web stranici: www.zzofbih.ba“.

– Također, Zavod vrši refundaciju troškova lijekova kojih nedostaje zbog poremećaja na tržištu s kojim se susreće cijeli svijet, a EU donosi konkretne mjere za stabiliziranje tržišta lijekova. ZZOiR poduzima sve, saglasno pozitivnim propisima, da obezbijedi snabdijevanja zdravstvenih ustanova i pacijenata lijekovima koji se finansiraju sredstvima federalnog Fonda solidarnosti. I ovom prilikom želimo naglasiti da u zdravstvenim ustanovama ima dovoljno zaliha ostalih lijekova koje nabavlja ZZOiR – navode iz Zavoda.

Dodaju da se, “pored svih poteškoća s kojima se susreću u svom radu, ZZOiR se kontinuirano zalaže kod nadležnih za povećanje sredstava Zavodu kako bi u što je moguće većoj mjeri mogli odgovoriti zahtjevima zdravstvenih ustanova, posebno osiguranika, kako za njihovo liječenje u zdravstvenim ustanovama u FBiH, tako i u inozemstvu”.

– Nabavka lijekova i medicinskih sredstava vrlo je specifična u pogledu uvjeta i zahtjeva traženih tenderskim dokumentacijama, nakon provedene javne nabavke Zavod ugovara isporuku sa pravnim licima (veleprometnicima lijekova) koja imaju odobrenje za promet lijekovima na teritoriji BiH izdano od strane Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, što znači da Zavod nije taj koji prometuje lijekovima pa, niti ih uvozi, skladišti distribuira. Veoma često kod provođenja javnih nabavki okončavaju se poništenjem, saglasno odredbama Zakona o javnim nabavkama jer nije bilo nijedne dostavljene ponude u određenom roku ili nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva. Dakle, sama procedura nabavke lijekova i medicinskih sredstava, kroz postupke javnih nabavki, kao i problemi u samom izvršenju već zaključenih ugovora nakon provedenih javnih nabavki, veoma usložnjava i otežava blagovremenost, odnosno kontinuiranost snabdijevanja – ističu iz Zavoda i dodaju:

– I pored toga što Zavod blagovremeno provede postupke javnih nabavki, pa i javne nabavke lijekova i temeljem toga na vrijeme zaključi ugovor/e, u toku njihovog izvršenja dešavaju se, kako kažu u Zavodu, određeni problemi u isporuci prema traženim uvjetima ugovora prestanak proizvodnje lijeka, nezainteresiranost dobavljača i proizvođača zbog malih količina – malo tržište, povlačenje proizvođača sa tržišta BiH pri čemu pojedini lijekovi koje proizvode gube status registrovanog lijeka i time je otežana njihova nabavka, zastoji u isporuci, nemogućnost pribavljanja potrebnih dozvola za uvoz, nedostajanje nalaza o kontroli kvaliteta prve (traje 15-20 dana) i svake serije koje su obavezni obezbijediti proizvođač i ugovorni dobavljač, neblagovremene aktivnosti ugovornih veledrogrija/dobavljača na procedurama uvoza lijekova i medicinskih sredstava i kašnjenje u predaji uzoraka za kontrolu kvaliteta i dr.), a na koje Zavod nema utjecaja.

Jedini instrument je, kako navode, “primjena ugovorenih odredbi (realizacija bezulovne bankovne garancije, naplata penala, tužbe za naknadu štete i dr.) i jednostrano raskidanje ugovora, te pokretanje novog postupka javne nabavke, što zahtijeva određeno-propisano vrijeme”.

– U vezi nezainteresiranosti dobavljača i proizvođača zbog malih količina – malo tržište, također napominjemo da problem deficitarnosti uzrokuje činjenica da se određeni lijekovi uvoze od proizvođača iz Evropske unije, Kanade, Japana i SAD, te da se radi o multinacionalnim kompanijama za koje je tržište BiH isuviše maleno, da bi bilo prioritet u proizvodnim planovima. Samim tim priprema serija lijeka za tržište BiH navedenim proizvođačima nije prioritet, a navedeno stvara probleme ugovornim veledrogerijama/dobavljačima u proceduri uvoza.

Dodaju “kako je veoma čest slučaj da se pojedini proizvođači povuku sa tržište BiH (nekada i u vrijeme važnosti ugovora zaključenog poslije provedenih javnih nabavki) pri čemu i lijekovi koje proizvode gube status registrovanog lijeka i time je otežana njihova nabavka”.

– Kako je godišnja potrošnja lijekova i medicinskih sredstava relativno manja kao i vrijednost nabavke istih to dovodi do male zainteresovanosti dobavljača za nabavku navedenih lijekova te za pojedine od lijekova te i pojedine citostatike na otvorenim postupcima javne nabavke ne bude dostavljenih ponuda. Pored toga posebno ističemo da jedan broj lijekova nije registrovan u BiH, što dovodi do dodatnih problema, odnosno usložnjavanja procedure za nabavku i pribavljanja potrebnih odobrenja, za nabavku putem interventnog uvoza, u skladu sa odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, što ne isključuje i obavezu provođenja javnih nabavki. Dešava se da, iako su lijekovi uvezeni u BiH, u skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima, za njih je obavezna kontrola kvaliteta svake serije uvezenog lijeka, koja za prvu seriju traje i do 15-20 dana, tako da je u tom periodu moguća pojava deficitarnosti lijekova, jer se u skladu sa propisima nijedan lijek ne smije staviti u promet bez nalaza o kvaliteti, odnosno provedenoj kontroli serije.

U slučajevima kada se u toku izvršenja ugovora zaključenih na osnovu provedenih javnih nabavki dešavaju određeni problemi u isporuci prema traženim uvjetima ugovora, iako su se, dodaju iz Zavoda, izabrani/ugovorni ponudioci obavezali, između ostalog i na kontinuiranu isporuku ugovorenih lijekova.

– Pored instrumenta primjene ugovorenih odredbi i jednostranog raskidanje ugovora, potrebno je pokrenuti novi postupak javne nabavke, što zahtijeva određeno-propisano vrijeme, a do okončanja novog otvorenog postupka jedini način obezbjeđenja kontinuiranog snabdijevanja pacijenata lijekovima, a da ne bi došli u pitanje životi i zdravlje ovih pacijenata, je vođenje pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja o nabavci iz dokazivih razloga krajnje hitnosti, a što također zahtijeva određeno vrijeme. Dakle u slučajevima kada je lijek deficitaran, bez provođenja odgovarajućeg ponovnog postupka javne nabavke istog lijeka Zavod nema mogućnost za nabavku tog lijeka od drugih dobavljača koji na tržištu nude generičku paralelu ili biološki sličan lijek.

U vezi isticanja žalbi u postupcima javnih nabavki, iz Zavoda napominju “da Ugovorni organ to pravo, ne može osporavati, ali je, vezano za navedeno otežano planirati javnu nabavku u odnosu na broj, vrstu pa i razloge isticanja žalbi”.

– Dakle, i pored toga što Ugovorni organ preduzima sve da se postupci javnih nabavki provedu u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama u predviđenim rokovima, uvijek postoji mogućnost isticanja osnovanih i neosnovanih žalbi, koji mogu da dovedu, do produženja rokova provođenja javnih nabavki pri čemu treba razlikovati žalbe izjavljene u „dobroj vjeri“ i „zloupotrebu prava na žalbu“ koja nekada dovodi do otvorene opstrukcije u provođenju javnih nabavki. Dakle, radi se o razlozima na koje Zavod objektivno ne može utjecati, a o kojima su redovno i blagovremeno izvještavani nadležne institucije.

Napominje se i da osigurana lica koja imaju saglasnost za liječenje lijekovima, čija nabavka se finansira sredstvima federalnog Fonda solidarnosti, u slučajevima defekture lijekova, koji im se trebaju ordinirati, lijekove mogu nabaviti vlastitim sredstvima, a Federalni zavod će im utrošena sredstva refundirati u cjelosti, što redovno i čini. Dakle Zavod, saglasno propisanim uvjetima, osiguranim licima, refundira troškove nabavke lijekova.

Refundirati troškove lijekova

Zavod će, kako dalje ističu, “refundirati i troškove nabavke lijekova koji se nalaze na u Odluci o listi lijekova i koji nisu na raspolaganju u zdravstvenoj ustanovi (kliničkoj/bolničkoj apoteci)”.

– Navedeni lijekovi će se refundirati ako ih u određenom vremenskom periodu, kada su bili neophodni radi započinjanja ili u toku terapije, nije bilo na raspolaganju u zdravstvenoj ustanovi (kliničkoj apoteci) zbog zastoja u isporuci iz objektivnih razloga ili nestašica lijekova, odnosno poremećaja na tržištu, uz uvjet da se uz podneseni zahtjev za refundaciju podnese propisana dokumentacija. Kako je refundacija lijekova krajnja mjera i u konkretoj situaciji kada postoji nestašica određenih lijekova, prije svega se kontinuirano preduzimaju, odnosno preduzet će se određene mjere za obezbjeđenje istih. Dakle i u pogledu lijekova koji bi bili deficitarni sagledava se mogućnost i vode se gdje je to moguće hitni pregovarački postupci saglasno odredbama Zakona o javnim nabavkama, odnosno sagledava se mogućnost interventnog uvoza deficitarnih lijekova, a što ne isključuje obavezu vođenja navedenih javnih nabavki.

Također se, kako navode iz Zavoda, “sagledava i mogućnost obezbjeđenja zamjenskih lijekova, odnosno zamjenska terapija u slučajevima kada je to medicinski moguće, odnosno opravdano”.

– Zavod je u stalnom kontaktu sa zdravstvenim ustanovama i dobavljačima sa kojima ima ugovorene isporuke za lijekove kako bi se utvrdili i prevazišli, u slučaju kašnjenja, razlozi za kašnjenje u isporuci lijekova te i sagledalo da li postoje ranije navedene mogućnosti interventnog uvoza, mogućnost obezbjeđenja zamjenskih lijekova, odnosno zamjenska terapija. Činjenica je da povremeno dolazi do deficitarnosti pojedinih lijekova, ali generalno deficitarnost lijekova nije specifična samo za lijekove koji se koriste na teret sredstava Fonda solidarnosti, nego je ona prisutna na svim nivoima nabavke lijekova. Primarni (esencijalna lista), sekundarni i tercijarni. Želimo ukazati da su povremeno deficitarni i lijekovi sa esencijalne liste, zatim lijekovi i medicinska sredstva u Općim, Kantonalnim bolnicama, Kliničkim centrima i domovima zdravlja koji se finansiraju sredstvima kantonalnih Zavoda zdravstvenog osiguranja, a po osnovu Liste lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti iz obaveznog zdravstvenog osiguranja – navodi se u odgovoru kojeg smo dobili iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

Faktor.ba