Nedim Sladić: ‘Stižu oluje. Nažalost, ne mogu isključiti ni one superćelijske‘

Nedim Sladić, mladi meteorolog iz BiH koji je trenutno na usavršavanju na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji, za Jutarnji list objašnjava šta se događa ovih dana.

Hrvatska se, kao i niz europskih i neke američke savezne države, suočava s toplinskim valom.

– Generalno, krajem augusta nije čest slučaj da imamo toplinske valove na obje strane Atlantika, ali postoji određena sinoptička situacija koja pogoduje ovakvom razvoju i u skladu je sa znanstvenom literaturom.

Naime, trenutna sinoptika odgovara tzv. Rossbyjevu valu broj 5, koji se očituje u izduženoj, odnosno elongiranoj, vijugavoj mlaznoj struji: snažnoj vrpci vjetrova na oko 10 kilometara visine koja se pomiče od zapada prema istoku, raspodjeljujući područja visokog i niskog tlaka zraka – pojašnjava Nedim Sladić, mladi meteorolog iz Bosne i Hercegovine koji je trenutno na znanstvenom usavršavanju na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji.

– Rossbyjev val broj 5 obično koincidira s razvojem toplinske kupole, tj. peke nad područjem Sjeverne Amerike, a toplinska peka se javlja i nad jugozapadnim i zapadnim dijelom Europe i potom premješta prema istoku, tj. Balkanu. Još jedan val vrućine obično imamo i na području istočne Azije. Za Europu su obično Rossbyjev val broj 5 i 7 ključni za snažne vrućine, a isti val broj 5 koji sada imamo imali smo u srpnju 2023., ali i u srpnju 2022. – naglasio je Sladić.

Pojasnio je i što je dovelo do toplinskog vala u Europi.

Uzrok je snažno polje visokog zračnog tlaka sa sjeverozapada sjeverne Afrike koje se proteže na sjeveroistok preko velikog dijela zapadne i centralne Europe, a po visini se pumpa velika količina vrućeg, suhog zraka. Ovo su okolnosti koje se povezuju s toplinskom pekom: vrući zrak ostaje zarobljen pri podlozi, pri čemu se komprimira i održava visok zračni tlak pri podlozi, pojačavajući senzibilni površinski tok koji doprinosi osjetnijem zagrijavanju podloge.

Ovaj val vrućine je specifičan po tome što je izrazito snažan: da bismo izmjerili temperaturu zraka od nula stupnjeva potrebno je popeti se na oko 4500 do 5000 metara nadmorske visine. Ne zaboravimo i znatno topliji Mediteran koji u određenoj mjeri utječe na dodatno zagrijavanje okolnog zraka, ali i doprinosi porastu samog graničnog sloja – rekao je Sladić.

Ipak, naglašava da temperature u Hrvatskoj od 34 do 39 Celzijevih stupnjeva nisu neuobičajene, jer smo njima svjedočili i u proteklih pet do 10 ljeta. – Ipak, te su temperature znatno iznad višegodišnjeg prosjeka u odnosu na period 1991. – 2020. godine – istaknuo je Sladić.

Srećom, vrućinama se nazire kraj.

– Vrhunac toplinskog vala očekujemo krajem sedmice, a početkom idućeg i osjetnije zahlađenje uz temperature zraka primjerenije kraju kolovoza. Olakšanje bi osjetilo i priobalje. Uzimajući u obzir dostupnu količinu toplinske energije, očekivanu prostranu i duboku dolinu i priliv osjetno hladnijeg zraka, već u nedjelju u alpskom području može biti snažnih grmljavinskih oluja praćenih prolazno obilnijim padalinama, tučom i olujnim vjetrom.

Gledajući dodatno potencijalnu vrtložnost i ostale parametre nestabilnosti, superćelijski razvoji se ne mogu isključiti, ponajprije u ponedjeljak. No, mislim da je u ovoj fazi malo vjerojatno da će imati sličan ishod kao u julu, iako ćemo te detalje moći razlučiti tek uoči same promjene vremena. No, to ne znači da neće biti lokalno jakih grmljavinskih nevremena – zaključio je Sladić.