Neće biti donacija za one koji urušavaju institucije BiH

Oni koji pokušavaju urušiti državne institucije Bosne i Hercegovine ili smanjiti njihovu funkcionalnost mogli bi se naći pod sankcijama ili bez novčane pomoći, upozorili su iz nekoliko međunarodnih organizacija i vodećih država svijeta.

Moguće uvjetovanje financijske podrške i sankcije najavile su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Japan, Ujedinjena Kraljevina, članice Evropske unije, te Organizacije islamske konferencije na čelu s Turskom.

Upozorenju se pridružio i Međunarodni monetarni fond (MMF), čiji predstavnik je naglasio da bi “povlačenje bh. entiteta Republika Srpska iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH izazvalo velike ekonomske posljedice”.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt je 8. decembra, nakon dvodnevne sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) u BiH, kazao kako su navedene zemlje, članice PIC-a “opredijeljene za sve neophodne mjere”.

Naglasio je kako “posebno dramatično vide ekonomsku situaciju u Republici Srpskoj”, jednom od dva entiteta u BiH. Govoreći o uvjetovanju financijske podrške, Schmidt je naveo jedan konkretan primjer.

“Međunarodni monetarni fond (MMF) je pripremio prošle godine program u iznosu od nekoliko stotina miliona eura za podršku ekonomiji i općenito financijskoj situaciji u BiH. Nažalost, nije bilo moguće da se ispune uvjeti kad je riječ o zakonu o nabavkama i elektronskom bankarstvu, nečemu što postoji diljem svijeta, osobito u Evropi. I taj novac je ‘otišao’”, kazao je Schmidt.

MMF upozorava

Kreditni aranžmani s MMF-om podrazumijeva i ispunjavanje određenih uvjeta, odnosno provođenje reformi definiranih u tzv. pismu namjere.

U slučaju BiH, krajnji korisnici kredita MMF-a su entiteti i Brčko distrikt BiH. Kredit se formalno doznačava, raspoređuje i vraća preko Centralne banke BiH, te državnog Ministarstva financija i trezora BiH.

Sredstva za otplatu kredita uglavnom dolaze od naplate poreza na dodanu vrijednost (PDV) koju vrši Uprava za neizravno oporezivanje BiH koja je počela s radom 2005. Tad su spojene bivše carinske uprave Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko distrikta BiH.

Politički predstavnici vlasti i opozicije RS odlučili su “ne sudjelovati u donošenju odluka na nivou BiH”. Između ostalih u Predsjedništvu, Vijeću ministara i Parlamentu BiH, nakon što je Schmidtov prethodnik Valentin Inzko krajem jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH. Izmjenama je zabranjeno negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje osuđenih za te zločine.

Osim što je tako blokirano donošenje državnih zakona, pa i donošenje državnog budžeta, Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji je vladajuća stranka u entitetu RS, više je puta najavio kako će “vratiti nadležnosti” s nivoa BiH na ovaj entitet koje su, kako tvrdi, “oduzete tom entitetu i dane državi BiH”.

Opširnije na portalu Radio Slobodna Evropa.