Neadekvatna signalizacija uzrok je brojnih željezničkih nesreća u BiH

Na željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine 195 pružnih prelaza osigurano je pasivnom ili aktivnom signalizacijom. Da to nije dovoljno, potvrđuje crna statistika od čak 15 nesreća u toku protekle dvije godine.

Implementacijom projekta tehničke zaštite šest pružnih prelaza u Federaciji Bosne i Hercegovine bit će dodatno osigurano.

A koliko je to nedovoljno, budući da pruge Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine prolaze kroz naseljena mjesta, često ih razdvajajući na dva dijela, potvrđuje veliki broj saobraćajnih nesreća uzrokovanih udarom voza.

Tri smrtna slučaja

Na području Zeničko-dobojskog kantona na pružnim prelazima od 2021. do danas bilo je devet saobraćajnih nesreća, a tri osobe smrtno su stradale.

Posljednji slučaj posebno je uzdrmao Zeničane budući da je usljed udara voza poginula djevojčica s oštećenjem sluha koja nije mogla čuti zvučnu signalizaciju.

O tome kako nedovoljna signalizacija često uzrokuje ovakve nesreće svjedoče mještani naselja Vraca pored Zenice, koje se već godinama suočava s ovim problemom, a tu su i brojna druga mjesta u ovom kantonu, piše Federalna.ba.

S druge strane, pristup željezničkom području zakonom je odobren samo na sigurnim mjestima – prelazima i peronima, dok u praksi svjedočimo da građani vrlo često pruge prelaze na nedozvoljenim mjestima.

Kazne za nepoštivanje pravila ponašanja učesnika u saobraćaju su do 300 KM.

Mirza Dedić 2010. godine preživio je udar vozom, no život je tada izgubila njegova prijateljica. Sjećanja su mu još uvijek svježa.

– Mrak je bio, niti sam vidio, niti čuo. Samo sam odjednom ugledao nešto, uspio sam reći – voz – i poklopio lice.

Sjećam se hitne, trave da sam ležao negdje, nekih glasova i bolnice, onda sam pao u komu, šest mjeseci sam se oporavljao – prisjeća se Mirza.

Na željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine 195 pružnih prelaza osigurano je pasivnom ili aktivnom signalizacijom. Da to nije dovoljno, potvrđuje crna statistika od čak 15 nesreća u toku protekle dvije godine.

Problem nisu samo pružni prelazi

– Koliko god se ulaže, nije dovoljno, ali to i ne garantuje apsolutnu zaštitu ako se učesnici u saobraćaju ma koje vrste ne pridržavaju onoga što je signalizacijom propisano – kaže savjetnik generalnog direktora ŽFBiH Vahid Đozo.

Nedovoljna signalizacija ili osiguranje pruge naročito u naseljenim mjestima često je uzrokom nesreće. Potvrđuje to slučaj s početka priče, ali i slučaj djevojčice s oštećenjem sluha koja je izgubila život u naselju Vraca.

– Ja sam kriv po tom pitanju što sam htio preći, ali da je bilo nešto poput rampe, žice, stao bih i rekao – hajdemo okolo – gotovi Mirza Dedić.

– Često se od zvuka vozila ne može tačno zaključiti da li ide voz i desi se to što se desi – kaže mještanin naselja Vraca Kasim Isaković.

– Opasno je, strahujemo, čak i na cesti, ovdje nam nema ni pješačkog ni znaka da su tu djeca – priča mještanka Vraca Ajla Kubat.

Da problem nisu samo pružni prelazi, ukazuje struka.

– Evidentirani su i slučajevi gdje tokom dječije igre u blizini željezničkih stanica dolazi do neovlaštenog penjanja na portal kontaktne mreže, usljed čega dolazi do teških tjelesnih povreda, često životno ugrožavajućih ili čak sa smrtnom posljedicom – ističe glasnogovornik Uprave MUP-a ZDK Elvedin Fišek.

– Posljednje tri godine preovladava kretanje pješaka na nedozvoljenim mjestima prugom. Stradanja se bilježe i od udara voza i od udara visokog napona kontakne mreže – naglašava Đozo.

Iako su posljedice kobne, čini se, nedovoljne su za hitno djelovanje. No, načina ima.

– Da se smanjuje broj ukrštanja ceste i pruge, da se ceste grade tako da se svode na jedan prelaz kako bi ih bilo što manje, i najbolji rezultat koji bi u potpunosti garantovao sigurnost je izgradnja nadvožnjaka, odnosno podvožnjaka – poručuje Đozo.

A do provođenja mjera osiguranja najbolje osiguranje građani moraju biti sami sebi, svjesni da je nakon što mašinovođa uoči čovjeka na tračnicama, tragedija neizbježna zbog dugog zaustavnog puta voza.