Ne promijenimo li odnos prema šumama i rijekama, katastrofa će nam se ponovo desiti

Katastrofalne poplave, bujice i klizišta u BiH odraz je stanja koje imamo u posljednje dvije decenije, ali iz nesreća koje prolazimo nismo izvukli ama baš nikakve pouke, izjavio je za „Avaz“ profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i član Evropske akademije nauka i umjetnosti iz Salzburga Nedim Suljić.

Upozorava da ne vodimo računa o zaštiti od poplava, održavanju vodotokova prve i druge kategorije, vegetaciji na obalama rijeka koja bi spriječila brže izlijevanje rijeka iz korita i pri nižim vodostajima, samo su neki od problema na koje ukazuje.

– Prekomjerna sječa šuma također omogućava bržu eroziju i pojavu bujičnih vodotokova, jer veći bio ovakvih višesatnih padavina tokom dana bi se zadržao u vegetaciji, a kasnije bi dobar dio tih padavina ispario u atmosferu. Ovako nemamo šuma, posječeno je općenito u BIH, a i dalje nemamo donesen zakon o šumama, a nove padavine dolaze na tlo koje je već podložno eroziji. Kad god imamo intenzivne padavine u većoj ili manjoj mjeri se javljaju i klizišta i odroni – kaže prof. dr. Suljić.

Klimatske promjene posebno su izražene posljednjih godina, dodaje, a možemo ih primijetiti tokom jako sušnih ljeta, kada imamo jako visoke temperature, koje svake godine rastu. S druge strane, zime prolaze skoro bez snježnih padavina.

Acaz- Mi više nemamo poplave u martu i aprilu, u vrijeme topljenja snijega, kao prije nekoliko decenija. Sada nam se poplave dešavaju i u maju, i u jesen i više nema pravila. To je rezultat i našeg odnosa prema prirodi. Pomenuo sam prekomjernu sječu šuma, a imamo i gradnju objekata u samim vodotocima, u vodnom pojasu. Imamo puno poslovnih objekata, restorana uz samu Neretvu ili Bosnu, iako su to vodotoci prve kategorije gdje ne treba biti gradnje u pojasu od 15 metara od obale, izuzev zaštitnih vodnih objekata. Od 2001. u BiH svakih 4 do 5 godina imamo katastrofalne poplave. 2001., pa 2006., 2010., 2014., 2019., pa sada 2024. godine. Sve ovo nam je opomena, ali se bojim da ćemo za sedam dana sve zaboraviti, da ćemo krenuti po starom, a onda će nam se opet ovako nešto desiti – ističe profesor Nedim Suljić.

Avaz