NATO bdije nad BiH: “Jedna smo od partnerskih zemalja koje su direktno ugrožene ruskom prijetnjom”

Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao je za podgoričke Vijesti da je Bosna i Hercegovina prešla dalek put od konflikata iz devedesetih godina, ali, nažalost, tenzije ostaju visoke, sa retorikom koja doprinosi podjelama, obustavljenim reformama i stranim akterima koji rade na podrivanju njenog napretka.

Hibridno ratovanje

Dodao je da će NATO nastaviti da promoviše stabilnost, sigurnost i saradnju u regionu kroz partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom, napore NATO-štaba u Sarajevu, podršku operaciji koju u BiH prevodi Evropska unija EUFOR Althea, kao dio aranžmana Berlin plus. Stoltenberg je istakao da NATO održava politički dijalog na visokom nivou sa BiH.

– Štaviše, kao što su se lideri NATO-a dogovorili u Madridu, spremni smo da pojačamo političku i praktičnu podršku partnerima koji se nalaze pod rizikom od ruske agresije, uključujući i BiH, rekao je Stoltenberg.

Šef odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Internacionalnom Burch univerzitetu i bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u Alija Kožljak ističe da upravo kao rezultat stalnog praćenja situacije na globalnoj sceni u regionu, pa konkretno i u BiH, NATO stalno radi i koriguje svoje procjene i u tom smislu planira naredne aktivnosti.

Ova izjava generalnog sekretara o praktičnoj i političkoj pomoći BiH je u potpunosti usklađena s odlukama samita u Madridu, kaže Kožljak gdje je u sklopu deklaracije vrlo jasno rečeno da će NATO pružiti punu političku i praktičnu podršku BiH, jer je ona jedna od partnerskih zemalja koje su direktno ugrožene ruskom prijetnjom. U tom smislu, Velika Britanija je već iskazala na praktičan način šta bi značila ta pomoć. Ta pomoć bi značila slanje eksperata iz oblasti kibernetičkog ratovanja kako bi se osnažile institucije BiH da se suprotstave hibridnom ratovanju, kaže Kožljak.

Dodaje da će se praktična podrška NATO-a ogledati u smislu intenziviranja treninga i podizanja interoperabilnosti jedinica Oružanih snaga BiH, ali i drugih institucija i agencija u državi koje imaju zadatke očuvanja sigurnosti u BiH.

– To će se raditi i kroz zajedničku obuku i treninge, zajedničke vježbe, ali i kroz planove moderniziranja i opremanja OSBiH, da li na način da se implementira odluka u okviru Pregleda odbrane iz 2018. Drugi pravac djelovanja jeste bilateralno pomaganje BiH u smislu nabavke adekvatnog naoružanja i opreme kroz bilateralne odbrambene programe. U tome prednjače SAD kroz njihov ODC (Kancelarija za odbrambenu saradnju Ambasade SAD-a) u BiH, a sličnu praksu koriste i Turska, Velika Britanija, Njemačka i brojne druge države. Znači, bilateralno NATO-članice pomažu i na neki način nadopunjuju tu prazninu koja je nastala neimplementiranjem Pregleda odbrane, čega su oni svjesni, kaže Kožljak.

Ističe da je to najdirektnija i politička i praktična podrška BiH.

Tri smjera

– I treće što je generalni sekretar mislio jeste da će NATO, ako dođe do ugrožavanja sigurnosti BiH, ostati u potpunosti privržen mandatu koji je dobio od Vijeća sigurnosti UN-a potpisivanjem Daytona. On je potvrđen rezolucijom iz 2004, gdje je, iako su dati nadležnost i mandat EUFOR-u da preuzme nadležnost za sigurnost u BiH, taj mandat paralelno produžen i NATO-u bez ikakve potrebe posebnog donošenja odluka. Precizirano je da je za EUFOR potrebno svake godine potvrditi odluku. Za NATO to nije rečeno, ističe Kožljak, dodajući da ta tri smjera djelovanja potvrđuje izjava generalnog sekretara NATO-a.

Oslobođenje