Nastanak Republike Srpske: Kako se naučnim pristupom obračunati sa prekrajanjem historije

Knjiga “Nastanak Republike Srpske: Od regionalizacije do strateških ciljeva (1991-1992)” je koautorsko djelo Muamera Džananovića, Hikmeta Karčića i Jasmina Medića. Nastala je analizom stotina hiljada dokumenata, a ima jasan cilj, suprotstaviti se sve snažnijem historijskom revizionizmu.

Povodom skorašnjeg izlaska iz štampe razgovarali smo sa sva tri autora knjige koji su obrazložili kako je tekao proces pisanja ovog djela, te koji je njegov značaj za bosanskohercegovačku javnost.

“Svaki put kada se protagonistima srpskog nacionalizma kako u Srbiji tako i u Bosni i Hercegovini pružila prilika da stvore ‘srpsku državu’ zapadno od rijeke Drine, oni su pokušali tu priliku iskoristiti. Kada je slabio socijalizam u Jugoslaviji ponovo se budio srpski nacionalizam koji u svojoj osnovi podrazumijeva zauzimanje onih teritorija u kojima živi srpski narod . Dakle, korijen ideje o stvaranju jedne takve države je u XIX stoljeću”, obrazlaže jedan od autora knjige Jasmin Medić.

Ističe da je se to intenziviralo nakon objave “Načertanija”, pokušano kroz pobune hrišćana u drugoj polovini XIX stoljeća, kroz stvaranje Kraljevine SHS odnosno Kraljevine Jugoslavije, a u Drugom svjetskom ratu kroz djelovanje Četničkog pokreta.

“Nakon smrti Josipa Broza Tita u ovaj program su se uključili mnogi srpski vladajući i opozicioni političari, srpski akademici, orijentalisti, demografi, književnici i mnogi drugi. Ta ideja se mogla, kao i u posljednjih 150 godina, samo realizirati zločinima nad muslimanskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini”, dodaje Medić.

Na pitanje da li se knjiga bavi tezom o tome da je Republika Srpska genocidna tvorevina Medić ističe da su na to najbolji odgovor dali srpski funkcioneri.

“Umjesto da sada ulazimo u to pravno pitanje, zapravo su najbolji odgovor na to pitanje dali srpski funkcioneri, a to smo detaljnije obrađivali u knjizi. Analiza sporne brojke muslimana; karakazane i krv do koljena; koliko će biti mrtvih muslimana ili koji je rezervat njima namijenjen i kako će nestati; kako se države nasilno stvaraju i sl. A tu je svakako nezaobilazno govoriti o 16. sjednici Skupštine srpskog naroda i objave Šest strateških ciljeva. Poznato je da je Ratko Mladić rekao da realizacija ciljeva znači genocid… Dakle, odgovor na Vaše pitanje je zapravo u onome što su ‘stvaraoci RS’ objavljivali”, govori Medić.

Dodaje da kako se mora istaći da knjiga nije usmjerena protiv nikoga.

“Želim da istaknem da je jako značajno što su izdavanje ove knjige podržala dva univerzitetska instituta i da su pozitivne recenzije dale osobe čije naučne rezultate jako cijenimo. Isto tako moram da napomenem da ova knjiga nije usmjerena protiv bilo koga nego je ovo naš doprinos ukupnom razumijevanju historijskih procesa ovih prostora”, poručuje Medić.

Na pitanje koji je značaj ovakvih tema za javnost koautor Hikmet Karčić odgovara da su one ključne za borbu sa historijskim revizionizmom I negiranjem zločina.

“Ova tema je značajna iz više razloga. Prvo, imamo historijski distancu od 30 godina tako da možemo bolje sagledavati događaje iz prošlosti. Veliki broj dokaza, korišten u Haškom tribunalu ali i pred nacionalnim sudovima daju nam uvid u društveno-političke prilike i procese koji su doveli do proglašenja “Republike Srpske” 9 januara 1992 i agresija i genocid koji je uslijedio. Drugo, trenutna politička situacija u svijetu pokazuje kako mnogi ratovi i zločini koji se trenutno čine u svijetu imaju mnogo sličnosti sa iskustvom Bosne i Hercegovine”, obrazlaže Karčić.

Dodaje kako je višestruki značaj ovog djela za naše društvo.

“Ova je knjiga važna, i to je jedan od razloga zbog čega smo je napisali, jer se naše društvo suočava sa ogromnom mašinerijom historijskom revizionizma i negiranja genocida i zločina. Dosta je knjiga do sada napisano o samim zločinima, ali do sada nije bio fokus istraživanja na sam proces uspostave paralelnih struktura – tzv. Srpske autonomne oblasti – 1991. godine. Tako da je naš cilj bio fokusirati se na pripreme koje su dovele do proglašenja Srpske Republike Bosne i Hercegovine odnosno Republike Srpske”, ističe Karčić.

Kada je riječ o tome da li se činjenice iz knjige trebaju uključiti u školske kurikulume, Karčić ima jasan odgovor.

“Zasigurno, jer sada imamo nekoliko generacija koji o ovoj temi nisu učili u školi, tako da znaju ono što vide na društvenim mrežama ili na televizoru ili što čuju od roditelja. A ova tema je jako bitno da se na odgovarajući način predstavi odgovarajućem uzrastu. Naša knjiga zasnovana je na arhivskim dokumentima tako da može biti od koristi za nastavnike barem kao dopunska literatura”.

Koautor djela Jasmin Džananović ističe da je rad na knjizi trajao duži vremenski period.

“Djelo je rezultat naših višegodišnjih naučnih istraživanja koja smo objedinili u koautorsko djelo. Slavljenje i veličanje presuđenih ratnih zločinaca, negiranje genocida, proslava „devetog januara“ samo su neki od razloga zašto smo procijenili da bi bilo dobra da svoja istraživanja i znanja objedinimo i ponudimo objašnjenja naučnoj, stručnoj i javnosti uopšte o čemu se zapravo radi kada govorimo o konkretnoj temi našeg djela”, govori Džananović.

Dodaje da su tokom rada na knjizi analizirane stotine hiljada različitih dokumenata tadašnjih struktura RS-a.

“Mi smo u svom dosadašnjem radu pribavili, sistematizirali i analizirali stotine hiljada dokumenata političkih i vojnih struktura SDS-a i samoproglašene Republike Srpske. Važno je naglasiti da je djelo napisano na osnovu primarne arhivske građe. Primarni izvor nam je svakako građa Haškog tribunala, ali moram da naglasim da smo za potrebe ovog djela došli u posjed I značajnog fondusa građe drugih arhiva, koja je od velikog značaja za ovo i naša buduća istraživanja. Manji dio izvoda ili cijelih dokumenata se mogu pronaći i u prilozima knjige. Na taj način želimo da čitateljima dodatno približimo autentičnost odluka iz vremena u kojima su nastajali”, ističe Džananović.

Ističe da se u knjizi detaljno analizira dugotrajni proces transformacije i preimenovanja političkih, vojnih i civilnih struktura i stavljanje istih u funkciju realizacije zločinačkog plana.

“Mislim da smo uspjeli objasniti suštinu samoproglašenja tzv. Srpske republike, odnosno Republike Srpske”, zaključuje Džananović.

Knjiga “Nastanak Republike Srpske: Od regionalizacije do strateških ciljeva (1991-1992)” je izašla iz štampe, a promocija će se održati u sarajevskoj Vijećnici 25. aprila.

Klix