Naoružavanje Srbije: Od vojske u raspadu do modernizacije koja zabrinjava

Britanski list Economist analizirao je znatno osnaživanje srbijanske vojske – zašto se to čini, kako se to čini i koliko novca je potrošeno na to. Posebno se osvrnuo na politički kontekst u kojem se to dešava.

U uvodnom dijelu teksta istaknuta je izjava srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića dok je bio na terasi predsjedničke palate u Beogradu. Pokazujući nebodere, trijumfalno je poručio: “Poput feniksa koji raste iz pepela”.

Economist konstatuje da su ostale države bivše Jugoslavije zabrinute zbog toga što se Vojska Srbije uzdiže iz pepela. Napomenuto je i na dodatno pogoršanje odnosa ove zemlje i Kosova zbog nesuglasica o registarskim oznakama za motorna vozila. Tada su srbijanski vojni avioni nadlijetali prostor u blizini granice s Kosovom. I oklopna vozila bila su u blizini granice.

Od 2015. do ove godine ulaganja u srbijansku vojsku povećana za 70 posto

Srbija je od 2015. do ove godine povećala ulaganja u vojsku za 70 posto ili do 1,4 milijarde dolara godišnje. Rusija i Bjelorusija dale su joj deset aviona MiG-29. Rusija joj je dala 30 tenkova i oklopnih vozila te joj je prodala zračni odbrambeni sistem. Od Kine je kupila dronove, od Rusije helikoptere, a od Francuske raketni sistem zemlja-zrak.

Srbijanski ministar odbrane Nebojša Stefanović je ovaj mjesec izjavio da su u toku pregovori o kupovini Airbusovih transportnih aviona i helikoptera. Prošli mjesec je obznanjeno da su u toku pregovori o kupovini izraelskih protutenkovskih projektila.

Prema pisanju britanskog lista, na kupovnoj listi Srbije možda su i turski dronovi, koje je Azerbejdžan koristio kako bi nanio poraz proarmenskim snagama u Nagorno Karabahu. Ukazano je na to da se u namjenskoj industriji ove države proizvode potpuno nove stvari.

Vojni kapaciteti Srbije urušavali su se nakon završetka ratova na području bivše Jugoslavije. Vlast je 2014. odlučila da to zaustavi.

Vojni budžeti susjednih zemalja znatno manji

Ruska vojna intervencija u Ukrajini pokazala je da era konvencionalnog ratovanja u Evropi nije završena. Poplave u Srbiji bile su poziv na buđenje, smatra Daniel Sunter iz think tank organizacije Balkanska sigurnosna mreža (Balkan Security Network).

Tada su nadležni postali svjesni da zemlja jedva ima helikoptere za traganje i spašavanje. Hrvatska je 2015. također počela osnaživati vojsku. Tada je od Sjedinjenih Američkih Država zatražila rakete koje mogu doprijeti duboko u srbijansku teritoriju.

Vučić je jednom prilikom poručio da moderna država treba modernu vojsku. Srbija na vojsku troši više nego ranije. Od 2005. ova potrošnja bila je dva posto BDP-a. Za predsjednika ove zemlje ta potrošnja u poređenju s onom u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji je “kikiriki”. Ali Srbija 90-ih godina nije bila u ratu sa spomenutim državama. Bila je u ratu protiv susjednih zemalja koje imaju znatno manje vojne budžete.

Srbijanska potrošnja na vojsku je veća nego ukupna vojna potrošnja Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije zajedno. Više troši i od Hrvatske, koja je nedavno odlučila da kupi francuske borbene avione i time obnovi vojno zrakoplovstvo.

Modernizacija vojske u izrazitim političkim tenzijama

Economist zaključuje da nikom ne bi smetalo da Srbija isključivo modernizuje vojsku. Trenutne okolnosti, tj. kontekst u kojem se to čini je razlog zabrinutosti. Podsjeća se da je stanje u Bosni i Hercegovini znatno pogoršano. Navedena je tvrdnja člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da će Rusija braniti Republiku Srpsku ako se otcijepi.

Srbijanski tabloidi pod kontrolom vlasti kontinuirano pišu da je neizbježan rat protiv Albanaca na Kosovu i protiv Hrvata.

Također je napomenuto da nacionalisti u ovoj zemlji, među kojima je i ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, govore o stvaranju “Srpskog sveta”, koji bi se prostirao u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu. Vučić odbacuje ove navode i uvjerava da naoružavanje nije protiv susjednih država.

Odnosi s NATO-om

Istraživač beogradskog Centra za sigurnosne politike Vuk Vuksanović smatra da je stvarni značaj naoružavanja politički, a ne vojni. Vučićeve pristalice impresionirane su novim naoružanjem. Riječ je o ljudima koji imaju povjerenje i koji poštuju vojsku.

No, Srbija je okružena NATO članicama. Economist zaključuje da je malo izgledno da će u dogledno vrijeme vojno djelovati u nekoj od susjednih zemalja. Istaknuto je da Srbija ima odlične, ali diskretne odnose s NATO-om i SAD-om. Vuksanović smatra da imati snažnu vojsku znači imati poštovanje velikih sila.