Namjenska industrija u BiH u usponu, grade se i novi pogoni. Zapošljavat će i osuđenike?

Među perspektivnijim industrijskim granama u Bosni i Hercegovini je vojna, odnosno namjenska industrija. Već godinama svjedočimo uspješnoj obnovi industrije koja je i za vrijeme bivše države bila koncentrirana uglavnom na prostoru BiH.

Unosna industrija

Uz razvoj postojećih, u oba entiteta najavljuje se izgradnja novih proizvodnih pogona jer globalno tržište oružja, streljiva i vojne opreme dugo nije bilo ovako aktivno. Podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH upućuju na znatan porast količine i vrijednosti izvezenih proizvoda namjenske industrije.

Protekla godina završila je s brojem od gotovo 7 miliona kilograma izvezenog oružja i opreme u vrijednosti od 348,6 miliona maraka, a kada govorimo o pojedinim kategorijama, u količini prvo mjesto drži vojno streljivo s iznosom od 6,7 miliona kilograma, od čega su kompanije u BiH zaradile 307,6 miliona maraka, piše Večernji list.

Na drugom mjestu s količinom od 196.397 kilograma je vojno oružje, za koje su naplaćena 28,3 miliona maraka, a slijede dijelovi i pribor s izvezenom količinom od 96.238 kilograma i ostvarenom zaradom od 12,3 miliona KM.

Usporedba s prethodnom godinom svjedoči o uzlaznoj putanji jer je 2023. godine iz BiH izvezeno oružja i vojne opreme u vrijednosti od 241,1 milion KM oružja i vojne opreme. Promatrajući prijašnje godine također uočavamo trend porasta jer je, primjerice, u 2022. godini iz BiH put svijeta otišlo 4,8 miliona kilograma oružja, streljiva i vojne opreme u vrijednosti od 196 miliona KM.

Ova godina, ako je suditi prema posljednjim pokazateljima, donosi nastavak trendova koji su vidljivi iz prethodnih, a dokaz je i podatak kako su u siječnju iz BiH izvezena 308.252 kilograma oružja, streljiva i vojne opreme u vrijednosti od gotovo 18 miliona maraka.

Igan i Pretis prednjače

Najveće prihode prošle je godine imao Igman Konjic, a najveću dobit vogošćanski Pretis. Tvrtka iz Konjica, u kojoj je Vlada FBiH većinski dioničar, značajno je povećala prihode u prošloj godini na oko 179 miliona KM. Ukupni prihodi su godinu ranije bili oko 134 miliona maraka. Igman je tako po prihodima najveća domaća tvrtka iz oblasti namjenske industrije, a neto dobit Igmana u 2024. godini bila je oko 1,5 miliona KM.

Pretis iz Vogošće ostvario je u prošloj godini ukupne prihode od čak 153,8 miliona maraka, a godinu ranije prihodi su bili upola manji – 76,5 miliona KM. Dobit ove kompanije, koja je također u većinskom vlasništvu Vlade FBiH, prošle je godine bila 38,6 miliona maraka, gotovo četiri puta više nego godinu prije, kada je iznosila oko 11 miliona KM.

Ali, postavlja se pitanje ko će sutra raditi u novim pogonima postojećih, ali i novoizgrađenim kompanijama namjenske industrije. Svjedoci smo manjka radne snage i sve većih zahtjeva poslodavaca za uvozom stranih radnika, što se najbolje vidi kroz broj izdanih radnih dozvola. U tom kontekstu zanimljiva informacija stigla je nedavno iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica.

Za rastuću namjensku industriju uskoro bi mogli početi raditi i zatvorenici iz zeničkog zatvora. Nakon sastanka ministra za prostorno uređenje Zeničko-dobojske županije Adnana Šabanija i direktora KPZ-a Zenica Rusmira Isaka priopćeno je da je jedna od tema razgovara bila upravo mogućnost ponovnog pokretanja ljevaonice u sklopu KPZ-a, koja bi trebala proizvoditi dijelove za peći, poklopce za šahtove te proizvode za namjensku industriju.

Ljevaonica u KPZ-u Zenica

– Ponovno pokretanje ljevaonice u KPZ-u Zenica nije samo pitanje ekonomske isplativosti već i prilika da osiguramo radne programe unutar zatvorskog sistema i doprinesemo industrijskom razvoju – izjavio je tom prilikom Isak.

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li ovaj, ali i slični projekti u drugim zatvorskim ustanovama u BiH uistinu i zaživjeti jer potrebe za radnom snagom u BiH sve su veće. Potrebe Evrope za radnom snagom značajne su i raznolike, posebno u kontekstu postpandemijskog oporavka i tranzicije prema zelenoj i digitalnoj ekonomiji. Prema nedavnom istraživanju, gotovo dvije trećine (63%) malih i srednjih poduzeća u EU izjavilo je da ne može pronaći radnike s odgovarajućim kvalifikacijama.

Osim toga, Evropska komisija utvrdila je 42 deficitarna zanimanja. Problem radne snage izražen je u nekoliko ključnih sektora, uključujući zdravstvo, informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) te zelene tehnologije. Nedostatak radnika u tim i drugim sektorima EU nadoknađuje “uvozom” radne snage iz ostatka svijeta, a ponajviše iz balkanskih zemalja.