Nakon hakerskog napada, web stranica Parlamenta BiH sedam dana nedostupna

Službenoj stranici Parlamenta BiH ni nakon sedam dana od sajber napada nije moguće pristupiti. Nadležni utvrđuju štetu, koja, je, nezvanično, ogromna. A na nove, potencijalne napade niti su spremne institucije, niti građani.

Ako želite da pristupite stranici državnog Parlamenta, naoružajte se strpljenjem. Ni nedjelju dana nakon hakerskog napada nije u funkciji. Dok se čeka na procjenu štete nadležnih, jedan softver je, nezvanično, potpuno uništen.

“A jedan je uništen u znatnoj mjeri, tako da su službenici OBA-e i SIPA-e radili na dokumentovanju i popravci. Da li će u tome uspjeti, sumnjam jer je jedan u potpunosti uništen”, kazao je Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda (ZNG).

Sajber napadi u BiH sve su češći. Na meti su, osim institucija i državne i privatne firme. Stopa kompjuterskog kriminaliteta povećanaje, posebno posljednjih godina. Broj neotkrivenih sajber napada prije 10 godina bio je 1:100.000, dok je danas taj broj 1:1.000.000.

Naša država nema mehanizme da se odbrani od potencijalnih sajber napada, koji se, u posljednjem slučaju, gotovo mogu poistovjetiti sa terorizmom. A bez pomoći ino partnera, prognoze nisu dobre.

“Ovo može biti u uvod u nešto složenije, u neki teroristički napad. Uvod u neku drugu destabilizaciju, subverzivno djelovanje prema privredi BiH, bankarskom sistemu, tako da su motivi različiti, čemu se mora posvetiti ozbiljna pažnja. Moramo više ulagati, moramo ulagati u mlade stručnjake”, kazao je Nedžad Korajlić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku.

Koji u sve većem broju odlaze. A trebaju nam, posebno nakon upozorenja iz OBA BiH svim institucijama da provjere i zaštite svoje bezbjednosne sisteme. Na potencijalne prijetnje, osim institucija, nisu spremni ni građani.

A, svako od nas može biti žrtva krađe podataka sa kreditnih kartica, unošenja kompjuterskih virusa i slično, ukoliko bezbjednosni prioriteti ne budu podignuti iznad političkih neslaganja.

“Jedni bi da ne ulažu ništa, drugi bi da ulažu i onda tu dolazi do političkih neslaganja. Mislim da sigurnost treba izdići iz tih političkih neslaganja i time se treba baviti struka”, ističe Nedžad Ahatović, stručnjak za bezbjednost.

Posljednja dešavanja pojedini analitičari dovode u vezu s ruskim djelovanjem na Balkanu, pa bi BiH i dalje mogla biti predmet ovakvih napada.

“Ne treba zaboraviti da, kad je u pitanju BiH, osnovni cilj Rusije je, ne da BiH ne uđe u NATO, nego da bude nesposobna da uđe i u NATO i u EU”, kazao je Hamza Višća, vojno-politički analitičar.

Osim nedostatka zaštitnih mehanizama, upitno je i koliko su bh. institucije ispoštovale sve bezbjednosne standarde u smislu sertifikovanih, legalnih sistema i ugovora o njihovom održavanju. Jer u odsustvu svega toga, ostajemo laka meta.

N1