Najveće prirodne katastrofe koje su obilježile i promijenile svijet u 2023. godini

Protekla godina ostaće zabilježena po alarmantanom porastu učestalosti i intenziteta prirodnih katastrofa, učvršćujući njen status godine obilježene katastrofalnim događajima prirodnog porijekla.

Od seizmičkih potresa, divljih šumskih požara i nemilosrdnih suša do ogromnih poplava, opasnih klizišta, strašnih ciklona i olujnih vjetrova, 2023. se pokazala kao katastrofalna godina, koja je nadmašila statističke referentne godine postavljene prije.

Gotovo je izvjesno da će biti zabilježena kao najtoplija, prema Službi za klimatske promjene Copernicus EU. U novembru je Zemlja prvi put nakratko prešla granicu globalnog zagrijavanja od 2 stepena. Iako temperature moraju biti više tokom dužeg perioda da bi se službeno prekršila granica Pariskog sporazuma od 1,5 stepeni, to je zabrinjavajuće.

U istoj godini najmanje 12.000 ljudi – 30 posto više nego u 2022 – izgubilo je živote zbog poplava, šumskih požara, ciklona, oluja i klizišta širom svijeta 2023. godine, prema novoj analizi Save the Childrena.

Nabrojat ćemo katastrofe koje su obilježile 2023.

Požari u Grčkoj

Ovog ljeta, zbog ekstremne vrućine i suhog vremena u Evropi, stotine vatrogasaca se borili su s požarima u Grčkoj. Na ostrvu Rodos, jedan požar je danima gorio i primorao je turiste i lokalno stanovništvo da pobegnu.

Na kraju, grčki šumski požari proglašeni su najvećim ikada viđenim u EU, spalivši površinu od oko 190.200 hektara i oslobodili su istu količinu CO2 kao 500.000 kg uglja.

Poplave u Sloveniji

Obilne kiše i jake grmljavine zahvatile su Sloveniju uzrokujući klizišta i katastrofalne poplave. Najgore poplave ikada u ovoj zemlji ubile su najmanje šest ljudi, odnijele kuće i zakrčile sela ruševinama. Obilne kiše danima su padale u gotovo dvije trećine zemlje, uništavajući zgrade i mostove.

Poplave u Italiji

Na regiju Emilia-Romagna u sjevernoj Italiji padale su obilne kiše koje su izazvale klizišta i velike poplave. Izlilo se 14 rijeka, a poplavljene su 23 općine. Devet osoba je izgubilo život, dok se nekoliko drugih i dalje vodi kao nestalo. Evakuisano je oko 5.000 stanovnika.

Poplave u Africi

Obilna kiša donijela je smrtonosne poplave u dijelovima Afrike. Nemilosrdni pljusak donio je smrt, uništenje i raseljavanje ljudima širom Somalije, Kenije i Etiopije.

Poplave u Kini

Sjeveroistočna Kina se borila sa neviđenim padavinama i poplavama u najmanje 16 gradova i provincija, zahvaljujući tajfunu Doksuri – petom tajfunu koji je pogodio Pacifik 2023. godine. Ovaj potop je započeo historijski period za Peking, o čemu svjedoči padavina za 140 godina.

Ova salva prirodnih katastrofa napravila je ogroman pritisak na zone kontrole poplava i infrastrukturu zemlje. Usred ovog burnog perioda tajfun Saola stigao je do južne Kine prinudivši evakuaciju preko 880.000 osoba. Ranije, tragična bujica i klizište odnijeli su živote 24 osobe, a tri osobe su prijavljene kao nestale.

Oluje

Oluju Adrian pratila je Storm Babet, zatim Ciaran i Daniel. Svaka je pretvorila puteve u rijeke i nanijela razornu štetu domovima ljudi.

Region Latinske Amerike iskusio je prirodne katastrofe, sa ekstratropskim ciklonom koji je donio obilne padavine, jake vjetrove i oluje sa gradom u Brazilu. Teško vrijeme pogodilo je najmanje 340.928 ljudi u 93 općine, pri čemu je 46 ljudi stradalo, 46 je nestalo, a 924 je povrijeđeno. Spašeno je oko 3.130 ljudi, dok je 20.498 stanovnika raseljeno.

Grčka je u međuvremenu bila pogođena višestrukim prirodnim ktastrofana jer je tropska oluja Daniel dodatno povećala patnju zemlje nakon što se suočila s velikim požarima.

U Libiji je oluja Daniel stigla na kopno izazvavši teške vremenske uslove, uključujući jake vjetrove i iznenadne obilne padavine koje su pogodile nekoliko sjeveroistočnih područja širom zemlje.

Najmanje 6.000 ljudi je stradalo.

Klimatskim vijestima iz 2023. godine dominira El Ninjo. Ovaj okeanski i atmosferski fenomen bilježi zagrijavanje površine okeana i iznad prosječne temperature mora u Tihom okeanu.

Ali to ima posljedice širom svijeta. Južna Amerika je teško pogođena sušom i poplavama iz El Ninja. A u Srednjoj Americi vodostaji su toliko niski u Panamskom kanalu da su morala biti postavljena ograničenja na broj brodova koji su mogli proći.

Uragan Otis u Meksiku

Uragan Otis se spustio na pacifičku obalu Meksika. U trenutku udara Otis je pokazivao zastrašujuću snagu uragana kategorije 5. Ovo je premašilo prethodni rekord koji je držao uragan Patricia, čime je Otis postao najsnažniji uragan u historiji koji je pogodio obalu Pacifika Meksika.

Posljedice Otisa bile su duboke, skoro 80 posto hotela i zapanjujućih 96 posto preduzeća u Akapulcu pretrpjelo je štetu.

Sezona uragana u Atlantiku

Sezona uragana 2023. bila je svjedok formiranja ukupno 22 oluje, što je brojka koja premašuje prosjek za tipičnu sezonu uragana, u kojoj se obično javlja 14 imenovanih oluja, uključujući sedam uragana i tri velika uragana. Među olujama iz 2023. bilo je 20 imenovanih oluja, uključujući 12 tropskih oluja, sedam uragana (uključujući tri klasifikovana kao glavna kategorija 3 ili više) i jedan anomalni suptropski ciklon koji se pojavio 16. januara kod sjeveroistočne obale SAD-a. Uz to, dvije oluje su dobile numeričke oznake.

Zemljotres u Maroku

Katastrofalni zemljotres magnitude 6,8 pogodio je Maroko. Ovu regiju karakteriziraju brojna neobična, ali malena sela, od kojih su neka podnijela najveći teret razornog udara zemljotresa.

Otprilike 380.000 osoba suočilo se s teškim posljedicama zbog svoje blizine, nastanjenih u krugu od 30 milja od epicentra potresa. Međutim, širi uticaj proširio se znatno izvan ovog neposrednog radijusa, pogađajući zapanjujućih ukupno najmanje 500.000 ljudi. Posljedično, posljedice potresa dovele su do raseljavanja značajnog broja pojedinaca, što je dodatno povećalo izazove koje predstavlja ova seizmička katastrofa.

Zemljotres u Siriji i Turskoj

Katastrofalan zemljotres jačine 7,8 stepeni Richterove skale, dogodio se u južnoj Turskoj u blizini sjeverne granice Sirije. Zanimljivo je da je ovaj zemljotres nakon otprilike devet sati pratio još jedan magnitude 7,5, koji se nalazio oko 59 milja (95 kilometara) jugozapadno.

Prvi zemljotres najrazorniji je koji je pogodio Tursku sklonu zemljotresima u više od dvije decenije. Njegova snaga bila je u usporedbi s seizmičkim događajem 1939. godine, koji je označio najsnažniji zabilježeni zemljotres u regiji. Epicentar ove seizmičke aktivnosti nalazio se u blizini Gaziantepa u južno-centralnoj Turskoj, regiji koja ugošćuje hiljade sirijskih izbjeglica i služi kao središte brojnih humanitarnih organizacija. Reperkusije ove seizmičke aktivnosti su se akutno osjetile u području koje se već bori s humanitarnim izazovima, dodajući sloj složenosti tekućim naporima da se pruži podrška pogođenima.