“Najgora kriza koju smo vidjeli”: Globalni prehrambeni sistem gurnut je u potpunu katastrofu

Šest mjeseci sukoba između Rusije i Ukrajine, dvije poljoprivredne sile, gurnulo je klimavi globalni prehrambeni sistem u potpunu katastrofu, ostavljajući milione ljudi suočenih s glađu, piše Politico.

Rat pogoršava krizu već potaknutu klimatskim promjenama, naglim porastom troškova života i skokom cijena gnojiva koji stvara najakutniju globalnu krizu hrane u desetljećima. Sporazum uz posredovanje UN-a o ponovnom otvaranju Crnog mora za brodove s hranom možda neće biti dovoljan da donese olakšanje milionima ljudi koji se bore s hranom širom Afrike, Azije i Bliskog istoka.

“Radim u ovom sektoru već više od 15 godina i ovo je za mene najgora kriza koju smo vidjeli”, rekla je Carin Smaller, izvršna direktorica Shamba Centre koji radi na okončanju globalne gladi.

Više od sedam miliona grla stoke već je uništeno

Rat Moskve u evropskoj žitnici ozbiljno je uzdrmao globalna tržišta hrane, prisilivši humanitarne agencije da smanje obroke hrane u zemljama poput Jemena. Trideset i šest zemalja oslanja se na Ukrajinu i Rusiju za više od polovice svog uvoza pšenice. Kako sve više ljudi u svijetu postaje gladno, cilj UN-a da se glad do kraja desetljeća iskorijeni izgleda dalje nego ikad.

Suša je zahvatila Rog Afrike, ostavljajući oko 26 miliona ljudi suočenih s nestašicom hrane u Keniji, Etiopiji i Somaliji u sljedećih šest mjeseci. Više od sedam miliona grla stoke već je uništeno. U cijeloj istočnoj Africi oko 50 miliona ljudi suočava se s nedostatkom hrane.

“Glad koja se u potpunosti može spriječiti prijeti regiji Roga Afrike. Ovo je mega-kriza o kojoj niko ne govori”, napisao je na Twitteru Jan Egeland, glavni sekretar Norveškog vijeća za izbjeglice.

‘Uvoz hrane i goriva iznimno je skup’

To znači da je ljudima teško priuštiti hranu čak i tamo gdje nema nestašice. Ljudi posvuda plaćaju više za osnovne potrepštine, od Perua do Burundija. Prema Svjetskom programu za hranu, rekordnih 49 miliona ljudi u 46 zemalja moglo bi pasti u glad ili “stanja slična gladi” usred prehrambene krize. Najteže pogođene zemlje su Etiopija, Nigerija, Južni Sudan, Afganistan, Somalija i Jemen, gdje je 750.000 ljudi suočeno s glađu i smrću, od čega 400.000 samo u etiopskoj regiji Tigray, gdje je u toku građanski rat.

“Domaća proizvodnja hrane naglo je pala tokom prošle godine, nestašice goriva su jako otežale proizvodnju, preradu, transport i maloprodaju, a uvoz hrane i goriva je iznimno skupo”, rekao je Shalmali Guttal, izvršni direktor Focus on the Global South.

Cijene pšenice pale su za 14,5 posto

Sporazum između Rusije, Ukrajine, Turske i UN-a o ponovnom pokretanju izvoza hrane iz ukrajinskih luka na Crnom moru pomogao je donekle olakšati tržište. Cijene pšenice pale su za 14,5 posto između juna i jula.

Međutim, sporazum je počeo sporo i klimavo otkako je potpisan 22. jula. Rusija je odmah projektilima pogodila luku Odesa, a Ukrajina, iako optimistična u vezi s donošenjem prijeko potrebne financijske olakšice za svoje poljoprivrednike, kaže da postoje samo “male šanse” da uspije.

Čak i ako Ukrajina i Rusija budu izvozile punim kapacitetom, stručnjaci strahuju da bi se sporazum mogao lako poništiti. “Je li dovoljno vratiti prijeratni status quo? Ne”, napisala su dva poljoprivredna ekonomista Joseph Glauber i David Laborde u julu. “Jedna zalutala raketa mogla bi dovesti do toga da osiguravatelji odustanu od pružanja osiguranja.”

‘Strahujemo da će doći do ponovnih poskupljenja’

“Još nije jasno može li Ukrajina doista uspjeti izvesti sve što hitno treba izvesti”, rekao je Dominik Ziller, potpredsjednik Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD), agencije UN-a pa dodao:

“Još uvijek strahujemo da bi ove nestašice osnovnih namirnica mogle izazvati previranja na robnim tržištima i ponovno dovesti do poskupljenja koja će opet najviše pogoditi najsiromašnije u ruralnim područjima.”

Mnogi dijelovi svijeta suočeni su s ekstremnim vremenskim pojavama dijelom i zbog klimatskih promjena. Ekstremne vrućine u južnoj Aziji i SAD-u, suše u velikim dijelovima Evrope i istočne Afrike i Kine te poplave u Koreji značile su velike količine uginuća usjeva, što je dostupnu hranu učinilo skupljom.

Kriza gladi mogla bi se produžiti

“Primijetila bih da su u cjelini globalne zalihe žitarica i uljarica male, a to je dio priče o inflaciji hrane”, rekla je Robynne Anderson, koja predstavlja poljoprivrednu industriju u UN-ovom Odboru za sigurnost hrane u svijetu. Proizvodnji pšenice se predviđa pad 2022., i to prvi put u četiri godine.

Jedan dužnosnik UN-a upozorio je da je kriza “ogromna” i da prijeti produženjem krize gladi ako farmeri širom svijeta posipaju manje hemikalija za povećanje prinosa kako bi spasili svoje prihode. Cijena gnojiva je već bila visoka prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, ali zbog ovisnosti industrije o prirodnom plinu, koja je također naglo porasla nakon rata, još je više rasla.

Svjetski program za hranu ove je godine skupio 8 milijardi dolara donacija, ali treba ukupno 22 milijarde dolara. Ako novac stigne, hitna pomoć mogla bi pomoći u suzbijanju najgorih razaranja krize gladi ove godine, ali stručnjaci kažu da je svijetu potrebna sistemska promjena.