“Nacional”: Bogati vlasnici kladionica i kockarnica finansiraju Čovića i HDZ BiH

HDZ BiH zakonski štiti vrtoglave zarade kladionica i kockarnica koje nude jednu od društveno najpogubnijih profitnih djelatnosti u Federaciji BiH, odbijajući da se na velik njihov dio uvede porez. Zagrebački Nacional protekle sedmice istražio je tu temu koju je u nedavnom intervjuu Nacionalu reaktualizirao predsjednik SDA Bakir Izetbegović te otkrio kako se stotine miliona eura, umjesto u budžet Federacije BiH, slijevaju u džepove vlasnika kladionica u tom BiH entitetu.

Dogodilo se to zato što je HDZ BiH, s još nekim strankama, još 2017. srušio zakon o oporezivanju svih kladioničarskih i kockarskih dobitaka i time podržao neoporezivanje velikog dijela djelatnosti koja, samo u Federaciji BiH, sistemski uništava desetke hiljada porodica, tjerajući njihove članove u kockarsko-dužničko ropstvo.

Istovremeno, izvori koji prate te netransparentne poslove i njihove pogubne socijalne posljedice, izjavili su Nacionalu kako je “javna tajna” da kladionice političkim strankama obilato uzvraćaju za tu zakonsku zaštitu, što se može zaključiti već i po neskrivenoj bliskosti nekih vlasnika kladionica s visokim dužnosnicima HDZ-a BiH i HDZ-a iz Hrvatske. Povrh toga, kako su pisali mediji, Renato Korać, vlasnik Premier World Sporta, jedne od najvećih kladioničarskih kompanija u BiH, dao je prošle godine Zdravku Mamiću ogroman iznos od 44,5 miliona kuna kako bi taj bjegunac od hrvatskog pravosuđa podmirio dug i tako izbjegao pljenidbu imovine u Hrvatskoj.

Klađenje i kockanje prava su pošast u susjednoj državi. Prihodi od te djelatnosti samo u Federaciji BiH uvelike nadmašuju prihode od klađenja u Hrvatskoj, a Federacija BiH evropski je rekorder po broju kladioničarsko-kockarskih mjesta u odnosu na broj stanovnika: na oko 2,9 miliona stanovnika u 2020. godini, u Federaciji BiH bilo je 2.119 uplatnih mjesta, što znači da je po jedna kladionica na svakih, otprilike, 1.300 stanovnika.

No, ti podaci su još i porazniji kad se zna da je klađenje i kockanje vrlo popularno i online, pa je ta djelatnost jedna među rijetkima koja je, djelomično, radila i tokom lockdowna. To, međutim, vladu Hercegovačko-neretvanskog kantona, kojom suvereno vlada HDZ BiH, nije spriječilo da 200 hiljada konvertibilnih maraka, što je oko 800 hiljada kuna i čak petina novca ukupne svote za podršku kompanijama u lockdownu isplati – kladionicama. Svota dodijeljena nekim mostarskim kladionicama pritom bila je veća od podrške isplaćene vrtićima, na što su neki psihijatri upozoravali, ali bez uspjeha.

Iznosi su zapanjujući: prema podacima Porezne uprave FBiH objavljenima u medijima, građani tog entiteta u proteklih pet godina na klađenje i kockanje potrošili su više od osam milijardi konvertibilnih maraka, odnosno četiri milijarde eura, ili oko trideset milijardi kuna. Iznosi potrošenog novca rastu iz godine u godinu, a nisu bitnije pali ni u protekle dvije godine pandemije: u protekloj godini, 2021., ukupan promet kladionica i kockarnica u Federaciji BiH iznosio je približno 1,6 milijardi KM, što je 18 posto više nego 2020., kada je ostvareno 1,35 milijardi KM prometa. Najviši je promet bio u godini prije pandemije, 2019, s prometom od 1,75 milijardi KM, dok je 2018. bio 1,71 milijardu, a 2017. oko 1,65 milijardi konvertibilnih maraka. Na sportsko klađenje pritom ne otpada ni petina ukupnog iznosa: prema nekim analizama, više od osamdeset posto novca koji ostave u kladionicama, građani potroše na utrke pasa ili, pak, klasičnu kocku, takozvano RNG klađenje, što je akronim od engleskog izraza “random number generator” koji označava klasične igre na sreću, u kojima dobitak ovisi o slučajnom odabiru brojeva.

Prema sadašnjem Zakonu o igrama na sreću Federacije BiH, od svog tog iznosa oporezuje se tek oko četvrtine, dok više od 75 posto ne podliježe nikakvom porezu: dobici niži od 100 KM, kakvih je uvjerljiva većina, ne oporezuju se. Mediji su izračunali da je budžet Federacije BiH samo 2019., u kojoj je isplaćeno ukupno 1,33 milijarde KM dobitaka do 100 KM, oštećen za više od 130 miliona KM, odnosno deset posto, koliki bi porez trebao biti. Riječ je o iznosu od enormnih pet posto budžeta Federacije BiH koji je 2019. iznosio nešto više od 2,6 milijardi KM.

‘Javna je tajna’ da kladionice političkim strankama obilato uzvraćaju za tu zaštitu, što se može zaključiti već i po bliskosti nekih vlasnika kladionica s visokim dužnosnicima HDZ-a BiH i HDZ-a iz Hrvatske

Već godinama traje parlamentarna bitka, u kojoj Vlada Federacije BiH pokušava promijeniti postojeći Zakon o igrama na sreću, i to donekle po uzoru na hrvatski zakon, kako bi se dobici na kladionicama i kockarnicama progresivno oporezivali, ali tako da početna porezna stopa za sve dobitke niže od 100 KM bude deset posto. Time bi budžet Federacije BiH dobio velike svote novca koje sada odlaze vlasnicima kladionica. Također, prijedlog Vlade FBiH bio je da kladionice porez plaćaju mjestima u kojima imaju poslovnice, odnosno uplatna mjesta, a ne prema sjedištu firme, kako je sada slučaj.

HDZ BiH, međutim, sistemski se protivio objema rješenjima, a sugovornici Nacionala uvjereni su kako je stranka to učinila zbog materijalnog interesa: vlasnici moćnih kladionica bliski su vrhu HDZ-a BiH, a neoporezivanje dobitaka do 100 KM garantuje im enormnu zaradu potpuno izvan transparentnog sistema državnog nadzora. Pritom oporezivanje prema sjedištu kompanije, umjesto prema sjedištima poslovnica, novac od poreza slijeva u područja kojima vlada HDZ BiH, jer uvjerljiva većina kladioničarskih kompanija u Federaciji BiH ima sjedište na područjima u kojima je na vlasti HDZ BiH.

U julu 2016. Zastupnički dom Parlamenta FBiH po hitnom je postupku usvojio Vladin prijedlog izmjena Zakona o igrama na sreću FBiH, ali je HDZ BiH u Domu naroda srušio mogućnost hitnog postupka i vratio zakon u redovni postupak. Ključna odredba tog prijedloga bilo je oporezivanje svih dobitaka uz progresivnu stopu od 10 posto, 15 posto, 20 posto i 30 posto, ovisno o visini dobitka, slično modelu kakav se primjenjuje u Hrvatskoj. U februaru 2017. u parlamentarnu je proceduru upućen novi prijedlog izmjena, sa sličnim prijedlozima. No, u Domu naroda FBiH opet je srušen, a glasovi zastupnika HDZ-a BiH bili su presudni. Taj je zakonodavni manevar omogućio da se većina dobitaka na kladionicama i kockarnicama u FBiH, jednoj od najpropulzivnijih profitnih djelatnosti, uopće ne oporezuje, i da se milionske zarade bez ikakve kontrole slijevaju izravno u džepove vlasnika kladioničarskih firmi.

Istovremeno, nedvojbeno je da je kockanje i klađenje među najpogubnijim ovisnostima u BiH koja uništava desetke hiljada tamošnjih porodica. Nacional je protekle sedmice razgovarao s Markom Romićem, specijalistom traumatske psihologije i osnivačem Kluba liječenih ovisnika o kocki KLOK iz Mostara koji nam je kazao kako “u BiH kockanje i klađenje ostavlja stravične posljedice” koje se ogledaju “u potpunoj propasti desetina hiljada pojedinaca i porodica”. Romić procjenjuje kako je u BiH čak oko pedeset hiljada hronično ovisnih kockara koji su prokockali enormna bogatstva, prodavši sve što su imali i gurnuvši svoje porodice u dužničko ropstvo.

“Ako imam oko pedeset hiljada patoloških kockara, onda je to najmanje jednako toliko porodica zahvaćenih tom pošašću. Taj broj je veći za onoliko koliko je patoloških kockara u braku, jer su tada uključene porodice supružnika. Ako uračunamo po dvoje ili troje djece u porodici, brojke postaju još veće i strašnije. Naglašavam da se ovdje radi i govori samo o patološkim kockarima koji imaju dugove od više desetaka do više stotina hiljada eura. U nekim slučajevima radi se o milionskim prokockanim iznosima”, kaže Romić koji u klubu KLOK svakoga dana radi s teškim kockarskim ovisnicima iz BiH, ali i iz Hrvatske i drugih zemalja regije.

Prema podacima Porezne uprave FBiH građani tog entiteta u proteklih pet godina na klađenje i kockanje potrošili su više od osam milijardi konvertibilnih maraka, odnosno četiri milijarde eura

Romić tvrdi da “država svesrdno potpomaže kladionicama i kockarnicama da isisaju zadnji pfening ili lipu iz vlastitog građanstva”.

Štaviše, “država potpomaže kladionicama i kockarnicama da se njezini vlastiti građani, oni u koje se kune, padnu u pravo dužničko ropstvo, podižući kredite i mikrokredite, rasprodajući imovinu, što nerijetko uključuje kuće i stanove, zadužujući se kod poznanika, kolega, rođaka… Jer kladionice i kockarnice žive i opstaju od takvih, a ne od onih koji jednom sedmično uplate par maraka ili kuna na neki tiket. Dakle, kladionice i država, kada govore o ovome, ističu kako se kroz tu ‘industriju’ ubire nekakav novac za budžet te kako se u njoj upošljava neki broj osoba. I tu prestaje njihova priča na tu temu. Ja pitam – šta je s desetinama hiljada uništenih porodica, šta je sa stotinama hiljada uništene djece, ko će vratiti stotine miliona maraka ili kuna koje u prokockane? Koliko je pojedinaca i porodica usrećeno, a koliko uništeno kockanjem i klađenjem?” kazao je Romić za Nacional.

Odgovore smo pokušali dobiti od HDZ-a BiH i Ministarstva finansija Federacije BiH, kojima smo pitanja poslali u srijedu. Pitanja smo poslali i uredu za odnose s javnošću HDZ-a BiH i HNS-a BiH i uredu predsjednika HDZ-a BiH: stranku smo pitali protivi li se oporezivanju prihoda u kladionicama nižih od 100 KM i zašto. Zanimalo nas je i smatra li HDZ BiH klađenje i kockanje vitalnim nacionalnim interesom, s obzirom na to da je u Domu naroda FBiH oborio zakon o progresivnom oporezivanju dobitaka od klađenja i kockanja. Pitali smo, također, finansiraju li kladioničke firme HDZ BiH te ako da, s kolikim godišnjim iznosima i na koji način. Ministarstvo finansija FBiH Nacional je zamolio odgovore o ukupnom prihodu kladionica u proteklih pet godina sa sjedištem u Federaciji BiH i ukupno uplaćeni iznos poreza. Pitali smo, također, koliki bi porez bio plaćen da se oporezuju i kladionički prihodi do 100 KM te smatra li Ministarstvo financija FBiH da bi trebalo oporezovati i iznose do 100 KM? Do zaključenja ovog broja Nacionala nismo dobili odgovore.

To ne treba ni čuditi ako se zna do koje je mjere otvorena bliskost dužnosnika HDZ-a BiH i vlasnika kladionica u FBiH. Primjerice, u jeku rasprava o izmjenama zakona o igrama na sreću 2016. predsjednik Federacije BiH, HDZ-ov Marinko Čavara, službeno je primio Marka Milanovića, Krešu Vukoju i Gorana Jozipovića, direktore kladionica Sport Plus, Premier i Bet live, a o tome je objavljena vijest i u medijima. Bliskost s dužnosnicima HDZ-a ne krije ni Renato Korać, vlasnik najsnažnije kladionice u FBiH, Premier World Sporta. Renato Korać brat je Ivana Koraća, direktora moćne hrvatske kladionice Germania Sport.

U javnosti su objavljene fotografije Renata Koraća s bivšom hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, bivšim potpredsjednikom HDZ-a Milijanom Brkićem, Markom Perkovićem Thompsonom i Zlatkom Dalićem, a mediji su pisali da je Renato Korać bio i VIP gost na inauguraciji Kolinde Grabar-Kitarović i da je upravo on Zdravku Mamiću dao 44,5 miliona kuna kojima je Mamić, u septembru prošle godine, podmirio dug hrvatskoj državi i tako izbjegao pljenidbu svoje imovine. Nakon što je u ljeto 2017., u Domu naroda FBiH. propao pokušaj promjene zakona koja bi omogućila progresivno oporezivanje igara na sreću, Korać je na svom Facebook profilu napisao pismo zahvale, u kojemu je, među ostalim, napisao i ovo: “Hvala i onim zastupnicima u Domu naroda koji su prepoznali stvarne namjere iza ovog zakona i nisu dopustili da domaće firme i radna mjesta budu uništena.”

Psiholog Marko Romić uvjeren je da kladionice finansiraju političke stranke u BiH.

“Nemam dokaze, a nikada ih nisam ni pokušavao tražiti, jer to nije predmet moga rada i interesa. Ali znajući i videći s koliko žara, truda i energije neke političke stranke, odnosno predstavnici i pripadnici tih stranaka brane interese kladionica, duboko vjerujem da se to događa. Ne treba ni previše pameti, niti previše morala pa da se vidi i jasno kaže da u našoj zajednici jako teško ili nikako ne uspijevaju makar i sitni pokušaji pokretanja bilo kakve proizvodnje, stvaranja nove vrijednosti u bilo kojem ekonomskom sektoru, a naspram tome kockarsko-kladioničarska ‘industrija’ cvjeta i raste na svakome koraku. Jasno je da tu politika blagosivlja kladionice, odnosno kockarnice općenito. Finansiranje se, uz vrlo vjerovatno direktno, radi i indirektno. Na primjer, kladionica donira novac ili opremu nekome. To se predstavi kao lijep i koristan primjer za zajednicu. Toga kome je donirano to nešto često je postavila vlast, odnosno politika, ili je u vrlo bliskim odnosima s političkim strankama i pojedincima. Zauzvrat, u parlamentima i javnosti brani interese kladionice”, objasnio je Romić.

Jasan primjer takve vrste “pomoći” dvije su donacije o kojima je javnost izvijestila sama kladionica Premier. Na početku pandemije, u aprilu 2020., Premier je za 25 bolnica diljem BiH donirao 250 hiljada KM. Dogodilo se, međutim, da Klinički centar Univerziteta Sarajevo koji vodi supruga predsjednika SDA Sebija Izetbegović, Premieru nije dostavio račun za uplatu, što su u Premieru protumačili kao odbijanje donacije.

Dvadesetak dana kasnije, 17. aprila, vlasnik Premiera Renato Korać na Facebooku je objavio kako je njegova kompanija, kladionica Premier, ”na zamolbu pet domova zdravlja i doktora Jurice Arapovića u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru i domovima zdravlja u Čitluku, Čapljini, Grudama, Ljubuškom i Širokom Brijegu donirao 650 zaštitnih odijela u vrijednosti od 40.000,00 KM. Ovime je donacija Premier kladionice u borbi protiv koronavirusa porasla na skoro 300.000,00 KM, a ovisno o trajanju ove krizne situacije, spremni smo ponovno pomoći u skladu s našim mogućnostima. Kladimo se da smo najbolji!”.

Kako kladioničari doživljavaju zahtjeve za oporezivanjem svih dobitaka, ali i tvrdnje da se bave društveno štetnom djelatnošću, najbolje govori Facebook status koji je u aprilu 2020. objavio glasnogovornik Premiera Toni Boras. Pod naslovom “Organizirana sistemska hajka”, Boras je uzvratio na medijske napise da je Premier kladionica ”previše zaradila, a radnike tretira kao robove”, tvrdeći da “već godinama dio političke elite u BiH pokušava srušiti Premier kladionicu. Zašto? Ti ljudi su u ‘talu’ sa stranim kladionicama koje žele ući na BiH tržište i domaćim ilegalnim priređivačima, kojima odgovara haos. Cilj im je jasan – srušiti Premier kladionicu, jer Premier zbog 20 godina napornog i profesionalnog rada drži više od 50 posto domaćeg tržišta igara na sreću. Takvima smo trn u oku i smetnja.”

Argumenti kojima se poslužio Boras karakteristični su za sve vlasnike kladionica: tvrde da zapošljavaju i uredno plaćaju poreze.

“Dok su druge kladionice i druge firme masovno otpuštale radnike, mi smo zadržali svih 1.600 radnika, isplaćujemo im plaće, a uz sve to donirali smo 300.000,00 KM bolnicama diljem Bosne i Hercegovine, od Bihaća, Tuzle, Zenice, Sarajeva, Travnika, Goražda, Sarajeva, Trebinja, Mostara, Konjica, Bugojna, itd., kako bismo pomogli u borbi protiv koronavirusa. Nismo gledali na nacionalnost, nismo gledali na stranačku pripadnost, kao što nikad ni ne gledamo. Donirali smo i bolnicama koje vode SDA-ovci čija nas stranka godinama pokušava satrati”, napisao je Boras tvrdeći da Premier koji ima 1.600 zaposlenih redovito isplaćuje plaće, doprinose i poreze.

‘Kockanje i klađenje u bih ostavlja stravične posljedice i oko pedeset hiljada hronično ovisnih kockara koji su prokockali enormna bogatstva, prodavši sve što su imali i gurnuvši svoje porodice u dužničko ropstvo’

Sve je to, bez sumnje, tačno. Kockarnice rade prema postojećim zakonima i nemaju interesa da ih krše. Problem je, međutim, u tim zakonima i zakonodavnom ambijentu koji im je omogućio da, uz svesrdnu podršku političkih stranaka – HDZ-a BiH prije svih – izrastu u jednu od najsnažnijih privrednih grana u Federaciji BiH te da iz godine u godinu jačaju dok, istodobno, deseci hiljada bosanskohercegovačkih porodica propadaju u dužničkom ropstvu. Istovremeno, netransparentan sistem finansiranja političkih stranaka otvara nepregledne mogućnosti “kreativne saradnje” kladionica s političkim strankama i njihovim vođama. Stranke su uspostavile takav zakonodavni ambijent da nisu uspjeli čak ni očajnički pokušaji da se propiše kako kladionička uplatna mjesta moraju biti udaljena barem sto metara od škola.

“U svakom našem mjestu s desetak, petnaest kuća imate kladionice i uplatna mjesta. U gradovima ne možete nikamo maknuti, a da nemate uplatna mjesta. Imamo agresivan pristup u medijima, na TV-u, u novinama; imamo, što me posebno žalosti, dužnosnike na različitim nivoima koji kockanje predstavljaju kao neku društveno-korisnu djelatnost, kroz poreze ili druge vidove pomaganja društvenoj zajednici. Zaobilazi se istina, a to je da je novac koji dolazi u državni budžet novac koji su izgubili ljudi, počevši od djece od sedmog razreda do ljudi od 80 godina. Izgubili su plaću ili plaće do kraja života jer su se zadužili, varaju prijatelje i poznanike. To nisu pare koje su pale s neba, to je novac koji je trebao otići na potrebe porodice, za plaćanje struje, vode, hranu ili školovanje djece. Taj novac svakako bi došao u budžet, ali legalnim kanalima, a ovako one završe u džepovima nekoliko pojedinaca i male interesne grupe, a svugdje okolo pravi se teška sirotinja od naroda”.

Romić predlaže izmještanje kockarnica na periferije i izvan urbanih zona, zabranu kockanja patološkim kockarima, korisnicima socijalnih primanja, studentskih ili učeničkih stipendija ili prekršiteljima određenih zakonskih odredbi, poput onih koji ne plaćaju alimentaciju.

“Država bi”, kaže Romić, “trebala brinuti o građanima, umjesto da brani interese kockarnica i kladionica. Imao sam priliku vidjeti djecu, članove jednog nogometnog tima, njih nekoliko desetaka obučene u majice s reklamom jedne kladionice. To je prestrašno. Tim dječacima, umjesto usađivanja pravih ljudskih vrijednosti, ta kladionica i njihovi treneri nude poruku – kockanje i klađenje je normalno i u redu”, kaže mostarski psihijatar i osnivač Kluba liječenih ovisnika o kocki KLOK.

Dok se takve mjere ne provedu, a naročito dok se ne oporezuju svi kladionički i kockarski dobici, a ne samo njihov manji dio, javnost treba znati da HDZ BiH, ali i druge stranke u susjednoj državi, namjerno donose loše zakone i time omogućuju uništavanje ljudi pogubnom ovisnošću, puneći istodobno džepove tajkunskim kompanjonima iz kladioničarskog lobija.

nacional.hr