Na redu je brašno, cijene će otići u nebo: Do kada vlast misli ne činiti ništa?

U valu poskupljenja u BiH, sljedeće na redu je brašno, najavljuju mlinari. Nezvanično bi do kraja tekuće godine moglo doći do poskupljenja od otprilike marku i po do dvije marke za vreću od 25 kilograma brašna. Međutim, vlasti za to ne mare. Nakon pet otkazanih sjednica Vijeća ministara, današnja je ispunila uslove za kvorum, ali suštinska pitanja su, po nepisanom pravilu, izostala.

Šta rade ministri?

Neko bi pomislio da je kvorum, zahvaljujući kojem je sjednica održana, nagovještaj da se državna vlast konačno uozbiljila i odlučila na rad. No, maratonsko zasjedanje, bez medijskih obraćanja, sluti na to da su državni ministri nastavili ranijim putem, baveći se stvarima koja ne donose rješenja za izlazak iz ekonomske krize.

Iako nisu prisutni svi ministri, tu su njihovi zamjenici. Pred njima će se naći obiman dnevni red sa čak 140 tačaka.

No, nijedna ne donosi rješenja.

“Sada je izuzetan momenat . Pripremamo se za ovu zimu koja će biti izazovna, posebno u vezi energetske krize. I za očekivati je, evo zemlje u susjedstvu to već sada rade, da se rade određene strukturne reforme, konkretne mjere”, naveo je ekonomista Admir Čavalić.

U međuvremenu, u talasu poskupljenja, mlinari najavljuju da će u nebo otići i cijene brašna. No, ovo bh. vlastodršce ne brine mnogo budući da im se i pored pet prethodno otkazanih sjednica, zavidne cifre novčanih primanja i dalje slivaju u džep. Posljednji su bojkotovali ministri koji dolaze iz reda bošnjačkog naroda zbog, kako tvrde, odbijanja predsjedavajućeg da na dnevni red uvrsti Prijedlog reformi koje će nas približiti NATO putu.

“Komisija za saradnju sa NATO-om je predlagač Programa reformi BiH te sam ponovo zatražila da se prijedlozi, koji su napominjem, usaglašeni na sjednici Komisije nađu i na Vijeću ministara BiH. Krajnje je vrijeme da se proces otkoči”.

Daje se milostinja…

A krajnje je vrijeme i da se počne misliti o interesu građana. Rješenja postoje, samo ih treba implementirati, jasni su ekonomisti.

“U Hrvatskoj imate paket koji obuhvata pet, šest% bruto domaćeg proizvoda. No, on je sistematski donesen. Mjere najavljene i radi se na njihovom ostvarivanju. Kod nas se donose pojedinačne mjere, kao da neko daje neki poklon, milostinju”, rekao je ekonomista Anto Domazet.

No, kod nas je nastavljena tradicija postizbornog perioda kada se ništa ne radi, ocjenjuju upućeni.

“Dakle, kada se vlade automatski, iako su možda u tehničkom mandatu, pretvaraju u apsolutne neradnike. Ništa se ne preduzima, pogotovo u vezi konkretnih reformi”, istaknuo je Čavalić.

U državi kao što je Bosna i Hercegovina ekonomija bi trebalo da bude na vrhu piramide prioriteta bh. vlasti. Kvalitet života građana najbolje oslikava koliko se zaista njome bave.

N1