Na pragu još jedne neizvjesne sezone: “Ako se narod digne, sve će otići u ofsajd”

Nakon čitavog niza onih u kojima su ih pratila poskupljenja sjemenskog i drugog materijala, ali i mraz, poplave i visoke temperature, poljoprivrednici u BiH su na početku još jedne neizvjesne godine. 

Prema informacijama iz udruženja koja smo kontaktirali, poljoprivredni proizvođači iz RS su u mnogo težoj situaciji od njihovih kolega u FBiH.

Kraj priče

– Budžet za poljoprivredu u RS je blizu 180 miliona, ali je najveći problem što je iz 2024. godine, od 180 miliona, isplaćeno nepunih 30. Poljoprivrednicima u RS se duguje 150 miliona maraka. Mi šutimo, ali kad se budemo morali dići na noge, neće valjati. Ovo je sve šarlantska priča, jer ako se digne narod, sve će otići u ofsajd. Mislim da ovo vodi kraju priče, jer gubimo hranu, izgubili smo resurse, struju, sve što vrijedi – kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić.   

Bakajlić: RS duguje poljoprivrednicima 150 miliona KM. Screenshot

U prijedlogu budžeta FBiH za 2025. godinu za poljoprivredu su predviđena 183 miliona KM, što je osam miliona više nego u prošloj godini. 

Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžada Biće, osim u dijelu kapitalnih investicija čija isplata se očekuje do kraja januara, dugovanja prema poljoprivrednicima nema.

Isplata penzija

– Budžet za poljoprivredu nikad nije bio veći. Ukupan budžet FBiH je 8,25 milijardi, pa kad se odbiju tri milijarde koje idu za isplatu penzija, onda za poljoprivredu ide 5,73 posto od stvarnog budžeta. Zadovoljni smo i sad se nadamo da će biti pravilno raspoređen i da će isplate početi na vrijeme – prije sjetve i kad je vakat sjetvi – kaže Bićo.

Bićo: Nikad veći budžet za poljoprivredu. Fena

Porazne statistike

Ekonomski stručnjaci i poljoprivrednici već godinama alarmiraju da ne koristimo ni minimum potencijala koje imamo i da smo u proteklim godinama milijarde dali za uvoz hrane. 

U međuvremenu, brojna sela ostala su pusta, a proizvođači odustali, ali Bićo smatra da još nije kasno da se stanje promijeni.

– Nauka i tehnologija galopiraju, pa dvojica ljudi s dva traktora sad rade ono što je 100 radilo prije. Međutim, dosta proizvodnji se gasi, dosta ljudi odustaju zbog klimatskih promjena, ali i zbog papirologija i kašnjenja u procedurama. I kantoni bi trebali malo izdvojiti sredstava. Prostora ima, ako žele da imamo stabilnu poljoprivredu koja će rasti. Statistike o stotinama miliona koje dajemo za uvoz hrane i vode grehota je i čitati, a kamoli to doživljavati – ističe Bićo.

Avaz