Murphy sastankom sa federalnim parlamentarcima u vezi južne plinske interekonekcije pokušava zaobići HDZ kojeg je učinio nezaobilaznim

Američki ambasador Michael Murphy danas će zajedno sa pomoćnikom državnog sekretara SAD-a za Evropu i Evroaziju Alexanderom Kasanofim održati sastanak sa zastupnicima Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH o južnoj interkonekciji. Murphy u finišu mandata pokušava oživjeti projekat koji je zakočen protivljenjem predstavnika HDZ-a koje nije ni pozvao na sastanak.

Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena ovisnost o ruskom plinu.

Prema zvaničnim dokumentima institucija EU, cilj ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju je obezbjeđivanje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom iz Azerbejdžana. BH krak bi išao preko Posušja, Mostara do Novog Travnika. Nosilac ovog projekta je BH Gas. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 hiljada dolara za izradu projektne dokumentacije.

Prijedlog zakona o južnoj interkoneciji bio je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH u decembru 2021. godine, ali je HDZ više od godinu blokirao razmatranje ovog dokumenta na Domu naroda FBiH tražeći da “BH gas” ne bude nositelj investicije projekta ovog gasovoda.

HDZ traži da se ova kompanija, kao jedina federalna kompanija zadužena za transport gasa, izbaci iz zakona. HDZ-ovi delegati su, stoga, predložili osnivanje novog preduzeća koje bi osnovali Zapadnohercegovački, Kanton 10 i Srednjobosanski kanton. U junu 2022. godine, delegati HDZ-a u Domu naroda FBiH dostavili su amandmane na Zakon o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska”.

Pod pritiskom HDZ-a Vlada Federacije BiH je u maju 2023. godine donijela odluku da iz parlamentarne procedure povuče Prijedlog zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”.

HDZ insistira da njihovi kadrovi ili njihova preduzeća upravljaju ovim gasovodom. Vlada je razmatrala mogućnost da HDZ-u prepousti poziciju direktora BH Gasa, uz uslov da se u Mostaru osnuje ispostava BH Gasa koja bi se direktno bavila upravljanjem gasovodom.

U januaru ove godine američki državni sekretar Antony Blinken zatražio je od šefova diplomatije Hrvatske i BiH Gordana Grlića Radmana i Elmedina Konakovića da izvrše pritisak na Čovića da prestane sa opstrukcijama gradnje južne plinske interkonekcije. Protiv Čovićevog prijedloga, a za jedinstvenu firmu sa sjedištem u Sarajevu koja će servisirati Južnu interkonekciju, izjasnili su se i visoki dužnosnik State Departmanta James O’Brien.

Sve te pritiske predsjednik HDZ-a je izdržao, a u konačnici je dobio podršku i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

“Hrvatska podržava stav Dragana Čovića o potrebi uvažavanja interesa hrvatskog naroda u BiH”, kazao je Plenković.

Teško je vjerovati da je Murphy u stanju sastankom sa federalnim parlamentarcima može otkočiti projekat kad mu ni podrška američkog državnog sekretara Antonya Blinkena nije pomogla da primora predsjednika HDZ-a Dragana Čovića da za nositelj projekta prihvati “BH Gas”.

Neuspjeh projekta južne plinske interkonekcija simbol je promašene politike koju je Murphy posljednje tri godine vodio u Bosni i Hercegovini. Podsredstvom OHR-a Murphy je Čoviću osigurao političku moć koja mu omogućava da kontroliše sve procese u Federaciji BiH, a sada paradoksalno pokušava da zaobiđe HDZ u procesu izgradnje najbitnijeg energetskog projekata u ovom entitetu.

Istraga