Muftija Grabus u ‘stilu života u islamu’: Nema svijeta koji može opstati ako na njemu ne bude pravde i dobra

Osmog dana mubarek ramazana u okviru emisije ‘Stil života u islamu’ govorili smo o temama koje se čine najvažnijim u ovom trenutku za našu zajednicu, a to su identitet, zajednica, život, način življenja nas, Bošnjaka, muslimana, na ovim prostorima, s prof. dr. Nedžadom ef. Grabusom, muftijom sarajevskim.

Bošnjaci, muslimani, danas žive na različitim stranama svijeta. Migracije su ih dovele na različite tačke svijeta. Osim geografske podijeljenosti na koju su se morali navići i započeti novi život, morali su se navići i na neobičnu vrstu podijeljenosti u našoj zajednici.

• Za nas, muslimane u BiH, vjerovatno je to jedno od najvažnijih ili temeljnijih pitanja s kojima se moramo suočavati svakodnevno i pokušati razumjeti nove okolnosti u kojima živimo, ali i način kako bismo kao organizovana zajednica mogli ozbiljnije u budućnosti djelovati. Mnogo je kondenzovanih događaja bilo u našim životima u proteklih 30-ak godina. Iz jednog sistema, u kojem su vjernici i vjera kao takva bili na rubu svih društvenih događanja, prošli smo kroz teška iskušenja agresije, zatim poslijeratni period, velike promjene na svjetskoj sceni i sve nam to nije dozvolilo da se temeljito bavimo značajnim pitanjima našeg identiteta. U tom smislu, i u javnom prostoru suočili smo se i s drugačijim tumačenjem islama. Velike ideje došle su iz drugih poznatih centara u naše dvorište i u tom smislu smo zaboravili na našu tradiciju, tradiciju tog jednog ‘idealizovanog islama’, koji smo živjeli u jednom periodu Jugoslavije unutar vjerničkih krugova. Kada smo ušli u taj prostor, neki ljudi su se odlično snašli i razumjeli su šta se desilo. Mi nemamo problem na nivou individualca. Imamo sjajnih pojedinaca koji su ne samo perfektni u BiH, nego i na drugim institutima, univerzitetima i pozicijama koje vrše širom svijeta. Ali na kolektivnom planu imamo problem svoje samoidentifikacije. Vjerovatno samo unutar našeg identiteta ljudi imaju problem da se izjasne i da pripadaju nekom vjerskom, etničkom ili nacionalnom identitetu. To nema ni u okruženju u kojem mi živimo ni u susjednim državama. Ta ideološka podijeljenost društva je neka vrsta rak-rane našeg savremenog načina života. Zato je zajednica važna. Važni su simboli. Bez te simbolike i vertikale koju mi imamo kao Islamska zajednica… Na kraju krajeva, naši preci su uložili ogromnu energiju i napor da bi se izborili unutar jednog evropskog novog prostora u vrijeme Austro-Ugarske, da bismo imali pravo na autonomno djelovanje na području obrazovanja, na području upravljanja svih vjerskih pitanja, između ostalog, i vakufskih pitanja. Današnje vrijeme iziskuje stalno nova pitanja. Društvo koje je sposobno da se transformiše… A mi, kao zajednica i kao narod i kao institucija Islamske zajednice, moramo se stalno transformisati kako bismo uspjeli odgovoriti nekim novim ideologijama savremenog svijeta. Ako samo pogledate tu depersonalizaciju Boga, koja se događa u zapadnoevropskom prostoru, kad govorimo o filmu ‘Avatar’ i tada kada vidite da se pokušava odmaći od Boga, stvoritelja i upravitelja, Koji će nam suditi, da se pokušava tražiti božanstvo u čovjeku, odnosno da svaki čovjek u sebi pokušava tražiti tu vrijednost koja će biti mjera, onda moramo znati i kako na drugačiji način, koji će ljudi ovoga doba razumjeti, govoriti, npr., o Allahu, dž. š., i tim pitanjima koja su vječna i koja našem narodu daju stabilnost. Mi imamo problem. U emocionalnom smislu, mi se identifikujemo s muslimanskim narodima, u racionalnom i smislu egzistencije, mi se identifikujemo s evropskim narodima i ta vrsta čestog nesnalaženja unutar šireg prostora identiteta mnogim ljudima stvara nedoumice, ali uvjeren sam da naš fakultet i medrese mogu dati odgovor na takva pitanja – kazuje muftija sarajevski prof. dr. Grabus.

Nama, muslimanima, vjernicima Kur’an kao obavezu nalaže da istražujemo, spoznamo sve ono što nam je propisano.

• Cijela naša vertikala, duhovna, utemeljena je na osnovnim izvorima i muslimani nikad nisu imali taj problem razumijevanja kur’anskog teksta i suneta. Uglavnom ljudi propituju tu neku vrstu ortoprakse, kako se ustvari ta praktična primjena Kur’ana ili suneta u određenom prostoru može realizovati. Ali nema nikakve dileme, neki ajeti koje mi konstantno ponavljamo kada učimo Kur’an i kada molimo Allaha, dž. š., da nas uputi na Pravi put ili kada nam Muhammed, a. s., sugeriše da posvjedočimo vjeru i da budemo ustrajni na tom putu, ali i da budemo uspravni s dignitetom i dostojanstvom. Allah, dž. š., nas na više mjesta poziva da budemo zajednica koja će pozivati na dobro, koja će odvraćati od zla. To je naš zadatak. Nema svijeta koji može opstati ako na njemu ne bude pravde, dobra. Mi zaboravljamo da je veći grijeh uvrijediti čovjeka nego srušiti Kabu, jer je čovjek najvažnije i najplemenitije stvorenje koje je Allah stvorio. Nisu ni zapadne zemlje tako uspješne jer su ljudi moralni, nego su sankcije u mnogim aspektima uradile više, između ostalog kazuje muftija sarajevski prof. dr. Grabus.

Vjera islam je utemeljena na principima morala i pravde. Moral je kao kategorija važan za sve ljude. Tu je stalno prisutna dilema ko je izvor morala. U našom vjerovanju izvor morala je objava, odnosno Allah, dž. š. U različitim teorijama, o kojima možemo govoriti unutar zapadnoevropske kulture i civilizacije, čovjek može biti izvor morala, ali su ta pitanja tada fluidna, promjenljiva jer nešto što je danas moralno za pet, deset godina ne mora biti. Međutim, ta jedna konstitutivna tradicija na kojoj je utemeljen islam govori o važnim pitanjima iz Kur’ana i suneta, upozorava nas kao zajednicu, kao ljude da vodimo brigu o svim ljudima, jer smo mi prvenstveno ljudi, a tek onda muslimani i pred Bogom ćemo odgovarati kao ljudi, kao čovjek – kazuje prof. dr. Nedžad Grabus.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Muftijstvo rade na aktivnostima koje okupljaju naše džematlije, džemate i građane ovog područja.

• Na području Sarajeva mi imamo veoma odgovorne  i obrazovane imame. Kada vidite koliko aktivnosti provedu i koliko su predani u svojim džematima, u druženju s džematlijama i organizovanju različitih sadržaja, moramo biti sretni što imamo takve imame danas. Imamo i polja na kojima pokušavamo nekako učiti kako poboljšati rad s Mrežom mladih, različite aktivnosti koje se organizuju u edukaciji žena, zatim rad s iznemoglim starijim osobama. To je sve u hadisu Božijeg Poslanika. Kada vidite sve te aktivnosti koje i Islamska zajednica provodi kroz društvenu brigu, kada vraća dio sredstava koja dobije putem akcija, zekata i sadekatul-fitra, onda vidimo kako je Islamska zajednica odgovorna institucija u svom djelovanju. Zahvaljujući vašoj televiziji, Hayat TV-u, pomažete nam da dođemo i do ljudi koji ne znaju kako radi Islamska zajednica. Mukabele, iftarska, postiftarska druženja, druženja poslije teravije i sehura, različiti programi nam omogućavaju da se i mi kao Islamska zajednica učvrstimo i da budemo jedni drugima bliže, da ubiremo blagodati koje nam ramazan pruža – istakao je u emisiji ‘Stil života u islamu’ prof. dr. Nedžad Grabus.

Hayat