Muftija Dizdarević u Tesliću održao hutbu povodom Dana državnosti BiH

Teslić, 19. 11. 2021. godine – Hutbu povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine danas je u džematu Stenjak – Medžlis Islamske zajednice Teslić, održao muftija zenički hfz. dr. Mevludin-ef. Dizdarević. Hutba muftije zeničkog pročitana je danas u svim džamijama na području muftiluka zeničkog.

Hutbu prenosimo u cijelosti:

Neka je hvala Allahu Milostivom i Svemilosnom, Vladaru Dana Sudnjega. U Njega se uzdamo i od Njega oprost tražimo. Neka je salavat i selam na Njegovog miljenika, Muhammeda a. s., na njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe, hrabre bosanske šehide. Neka Allahov nur svijetli ispred njih kada drugog svjetla ne bude.

Poštovana braćo,

Svaka islamska naredba ima ulogu da sačuva neku od temeljnih vrijednosti islama. Vrijednost vjere čuva se namazom, vrijednost razuma čuva se zabranom alkohola i svega što opija, vrijednost poroda čuva se zabranom bluda itd. I ova današnja džuma kojoj prisustvujemo i hutba koju slušamo nisu cilj samima sebi. Naime, vrijednost zajednice i dogovaranja o zajedničkom dobru čuva se kroz obavezu zajedničkog namaza i džuma-namaza. Zato se muslimani svake hefte sakupe na jednom mjestu, savjetuju i dogovaraju o zajedničkim ciljevima i interesima. To je živa manifestacija kur’anskog principa šure ili dogovaranja: „Zato im opraštaj i moli da im bude oprošteno i dogovaraj se sa njima“ (Ali Imran, 159).

Danas ćemo govoriti o našem najvećem dunjalučkom dobru i zajedničkom interesu svih nas vjernika, ali i onih koji to nisu, Bošnjaka i onih koji to nisu, a to je država Bosna i Hercegovina. Mišljenja sam da je iznimno važno baš ovdje i baš nama govoriti o značaju države. Prije svega, ovu hutbu držimo uoči velikog praznika naše domovine – Dana državnosti 25. novembra, pa je dobra prilika da se posvijesti značaj države. Nadalje, država se tiče svakoga od nas jer je to kuća našeg zajedničkog dobra. Što je ona jača, svi mi smo jači i sugurniji. O ovome treba govoriti i zbog činjenice da iste one snage koje su prije koju deceniju počinile genocid i strašne zločine nad Bosnom i Bošnjacima ponovo atakuju na našu državu. Još se vodi igra oko hodžina jorgana koju mi moramo prozrijeti i za nju se pripremiti. Kur’an nam poručuje: „O vjernici, budite strpljivi i budite ustrajni i na granicama svojim bdijte kako biste postigli ono što želite“(Ali Imran, 200). I najvažniji razlog zbog čega moramo govoriti o ovome jeste u tome što nijedan povod i nijedno mjesto ne okupi toliko Bošnjaka kao što je to džuma. Zato su vjernici  kičma Bosne i Bošnjaka koja nikada nije izdala. To se pokazalo u odbrani Bosne, a tako će biti i u budućnosti.  Ako se mi postrojimo u jedan saf i zauzmemo jasan i  jedinstven stav, onda će to biti jasno i svima drugima.

Draga moja braćo,

Vjera je naš identitet i za vjernika bez sumnje najvažnija stvar u životu. Međutim, i ono bez čega nema vjere, također je važno. Duša je važnija od tijela, ali je i tijelo važno, jer bez tijela nema ni života. Ahiret je važniji od dunjaluka, ali jedini put do Ahireta je baš preko ovoga svijeta. Vjera je važna, ali je važna i država, jer nas iskustvo poučava da gdje god nismo imali državu i politički utjecaj tu je, prije ili poslije, došao u pitanje i opstanak islama.

Vjera je dakle, najvažnija lična stvar svakog vjernika, a najviše dobro i najviši zajednički interes svih nas je država u kojoj živimo. Zato je dogovor i razgovor o državi u kojoj živimo i razvijanje svijesti o njoj ne samo stvar opće kulture, nego i pitanje vjere i zajedničkog opstanka. Stoga je iznimno važno da se prisjetimo važnosti države uoči jednog od najvažnijih događaja u njenoj historiji, a to je 25. novembar. Kao vjernicima, naši praznici su bajrami i mubarek dani i noći u kojima osnažujemo iman u svom srcu. Kao pojedincima, naši praznici su rođendani, datumi ženidbe ili rođenja djece, čijim prisjećanjem učvršćujemo međusobne veze i relacije. Za nas Bošnjake, kao pripadnike određene nacije, značajni događaji su državni praznici i drugi historijski događaji. Važan dan je 29. avgust 1189. kada je potpisana Povelja Bana Kulina, kojim se svjedoči da smo bili država od Srednjeg vijeka. Kao nacija postali smo 4. avgusta 1737. godine za vrijeme boja pod Banja Lukom. Važan je 1. mart kojim se sjećamo Referendumske odluke i Dana nezavisnosti. U tu listu najvažnijih datuma naše historije spada i Dan Državnosti 25.novembar. Stoga je danas dobra prilika da se upitamo šta je ustvari država? To je pitanje koje rijetko sebi postavljamo, još rjeđe se trudimo na njega dati odgovor. Država je ono što drži stvari na okupu, što garantuje kontinuitet i trajanje. Institucije osiguravaju trajnost, a država je institucija svih institucija. Država je naše zajedničko dioničko društvo u koje ulažemo dio sebe i vlastitih resursa, da bi zadovoljili cjelinu naših potreba i razloga. Svako za sebe ne može plaćati skupo liječenje ili cjelokupni obrazovni ili odbrambeni sistem. Zato ulažemo u taj sistem kada nam ne treba, da bi bio nama na usluzi kada nam zatreba. Neko je rekao da je država presija koja omogućava slobodu. Država ima aparat prisile, tj. policiju i vojsku, ali država svakome omogućava da bude slobodan sve dotle dok ne ugrožava drugoga. Zato danas možemo reći da, unatoč svim kušnjama, imamo svijetlu perspektivu, jer imamo svoju državu, pasoš i simbole, imamo vojsku, policiju i svoj obrazovni sistem. Imamo slobodu da živimo svoju vjeru u svojoj zemlji. To je vrijednost koju moramo pod svaku cijenu čuvati i sačuvati. Nije ovo najbolja država na svijetu. Nije ni najgora. Ona najviše liči nama i izraz je mnogih historijskih i geopolitičkih okolnosti. Koliko dušmana ima oko nas, i koliko slabosti u nama samima, dobro je da je uopće nastala i opstala. Ne možemo je porediti sa državama koje stotinu godinu nisu ratovale i koje nemaju komšije kakve mi imamo. Poredimo je sa Bosnom i Hercegovinom kakva je bila, pa ćete vidjeti da svakim danom stvari idu nabolje.   

Mi Bošnjaci živimo na mjestu gdje se svjetovi sudaraju, civilizacije i kulture dodiruju i konfrontiraju. Takva trenja neminovno proizvode toplotnu energiju koja mnoge opeče i zato su velike žrtve i kod nas i kod drugih. Biti vjernik znači spoznati činjenicu da mi ovdje gdje jesmo nismo bačeni, nego „poslani“ sa zadatkom i misijom. Vjernik zna da nas Allah, dž. š., nije bez razloga ostavio u Evropi kao rijetku zajednicu muslimana koja je opstala iza kršćanskih osvajanja. Ako je to Allahova, dž. š., odredba, a jeste, tada i život i borba koju moramo voditi za opstanak ima svoj smisao i svrhu. U hadisu se spominje da je Muhammed, a. s., kazao svojim ashabima da će doći vrijeme u kojem ćemo teško opstojati kao muslimani, u kojem će čovjek biti poput onoga sa žeravicom u ruci, ako je baci ugasi se, a teško je držati. Ti ljudi će biti bolji od pedeset vas, dodao je Poslanik, a. s. Ashabi su ga pitali je li to znači da će biti bolji od 50 ljudi iz svoje generacije? Poslanik odgovori: „Ne, već će biti bolji od 50 ljudi iz vaše generacije, iz generacije ashaba“. Dakle, ne gubimo nadu, ne posustajmo od ustrajnosti da sačuvamo sebe u državi Bosni i islam u srcu, uprkos svim kušnjama kojima smo svakodnevno izloženi. To je težak zadatak, ali kako veli jedan veliki čovjek, na teške pute ne šalju se slabi. Kuran poručuje: „I ne gubite hrabrost i ne žalostite se; vi ćete pobijediti ako budete pravi vjernici“. (Ali Imran, 139)

Zapamtite, kakav god je put ispred nas, nije težak kao onaj put koji je iza nas. Šta god da doživimo, nije teško kao ono što smo već preživjeli. Čestitam vam Dan državnosti države Bosne i Hercegovine. Neka je mirna i stabilna hiljadu godina za sve njene narode i građane.

Hfz. dr. Mevludin-ef. Dizdarević, muftija zenički