Može li do većine za Izborni zakon u Parlamentu?

Bosanskohercegovački čelnici bi možda mogli probati da urade ono što nisu ni nakon devet mjeseci posredovanja međunarodne zajednice, da dio izmjena Izbornog zakona dospije do Parlamenta. 

Još se ne zna hoće li biti dokumenta i tko bi bio predlagač. Čak i da se to dogodi, šanse za usvajanje, uzevši u obzir tok pregovora – ravne su nuli.  Neki od političara najavljuju da će u narednim danima ponovo za isti stol, kako bi probali da bar dio izmjena Izbornog zakona pošalju u Parlamentarnu skupštinu. Želje – i dalje potpuno različite. Dok su jednima tehničke izmjene prioritet, drugi bi da se riješi pitanje Predsjedništva i Doma naroda, a treći igraju na kartu “sve ili ništa”.

“Ako govorimo o izmjenama Izbornog zakona, da dogovorimo ono što smo usaglasili, to je Dom naroda i to je Predsjedništvo. Jedino se to traži presudama u slučaju Božo Ljubić i presudama Suda za ljudska prava. I ništa više od toga. To je naš uvjet za kandidatski status.”, kazao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH

Čović tvrdi da je HNS napravio ogromne ustupke, prihvativši elektorski model za izbor članova Predsjedništva koji im nije odgovarao, kao i brojne mehanizme deblokade funkcionisanja Federacije BiH, ali da je sve u posljednjem momentu pokvario SDA, jer su na sto stavili pitanje smanjenja ovlaštenja federalnog Doma naroda.Dok je za HNS to zadiranje u dejtonsku strukturu BiH, za SDA je pravi potez za funkcionalniju Federaciju.  Lider te stranke smatra da nije još sve izgubljeno.

“Ustanovljen je možda model koji nije savršen ali smo ga svi prihvatili, to je elektorski model. Definicija za nacionanost onih koji ulaze u Predsjedništvo je takođe veoma blizu. Mehanizmi deblokade na kojima smo mi insistirali i zakoje sam ja mislio da će biti veoma teško postići sporazum – svi su usvojeni. Dom naroda na nivou države smo dogovorili.”, kazao je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA

Još se ne zna ko bi bio predlagač, ali je jasno da će za bilo kakvo rješenje biti potrebna parlamentarna većina. To nije realno očekivati. Posebno zato što ostaju otvorena pitanja presude u predmetu Božo Ljubić i kao i ovlaštenja federalnog Doma naroda.

“Teško da vi sad možete očekivati da će se pojaviti neka stranka koja će to dati. Jer sad je i nama teško zbog tog delikatnog odnosa ili konfrontacije HDZ-a i SDA, a i jedna i druga stranka imaju većinu u Domu naroda, mogu sve blokirati, da će neko hazardirati u predizbornoj utakmici sa svojim stranačkim autoritetom ili kredibilitetom da bi nešto predali u Parlament.”, kazao je Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a

Za SNSD, recimo, pitanje integriteta izbornog procesa, za koje se posebno zalaže međunarodna zajednica, nije u fokusu. Stav stranke je da se postojeći Izborni zakon ne treba dirati kad već nema saglasnosti. Zbog svega toga, upitno je hoće li se političari usaglasiti o samom sadržaju dokumenta, a kamoli o njegovom usvajanju u Parlamentu.