Može li bojkot dovesti do nižih cijena u trgovinama u BiH? Pitali smo ekonomistu

Društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini se nakon uspjele građanske akcije u Hrvatskoj šire pozivi na bojkot trgovina, benzinskih pumpi, kafića i restorana u petak, 31. januar 2025. godine, kao izraz nezadovoljstva zbog visokih cijena i niskog životnog standarda. Da li ovakav bojkot može uroditi plodom i natjerati trgovačke lance da snize cijene?

Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kazao je kako ima dovoljno prostora da trgovački lanci smanje marže i proizvode čine pristupnijim potrošačima.

“Ako se tražnja reducira, odnosno ako se izvrši pritisak od tražnje, onda mora reagovati. Ali, u tom cijelom lancu imate dobavljače, distributere i trgovačke lance. Trgovački lanci su najmoćniji u tom lancu i oni imaju dovoljno prostora da tu moć prebace na dobavljače, da ih na određeni način ucjenjuju da proizvode nude po nižim cijenama… Podržavam inicijativu, ali je pitanje kakav će odziv biti”, rekao je Šunje za N1.

Ističe da bibilo dobro da odziv u BiH bude masovan kao u Hrvatskoj jer bi to bio jasan znak trgovačkim lancima da moraju prihvatiti mišljenje svojih potrošača od kojih žive.

Moć trgovačkih lanaca vs moć potrošača

Da bi akcija uspjela, naglašava, morali bi imati jednu vrstu kontinuiteta jer bi u tom slučaju došlo do smanjenja tražnje na što bi lanci morali reagovati.

“Ako pritisak bude intenzivan i jak, morat će smanjiti cijene. To su zakoni tržišta koje ne mogu ignorisati”, dodao je.

Prof. Šušnja kaže kako je apsurdno da BiH ima više cijene od razvijenih zemalja Zapadnog Balkana, pa je naveo i primijer Hrvatske.

“PDV kod na sje 17%, a u RH 25%. Logično je su cijene više u RH. To je samo rezultat činjenice da su kod nas trgovački lanci moćni”, zaključio je.