Moždana magla kao posljedica COVID-a?

Pogođenima je obično teško čak i opisati takozvanu moždanu maglu to jest stanje smanjene koncentracije i slabijeg pamćenja. Simptomi su još uvijek nejasni, nema jasnih znakova i stoga često nema dijagnoze. Također se češće događa da osobe koje pate od magle mozga ne shvaćaju ozbiljno kada liječniku opisuju simptome jer je sve pomalo nejasno i mutno. Poput magle.

Mnogi od pogođenih imaju osjećaj da više ne funkcioniraju kao prije i da imaju česte prekide mentalnih aktivnosti. Osim problema s koncentracijom, poremećaja pronalaženja riječi i zaborava, mogu se pojaviti i drugi simptomi poput opće mentalne iscrpljenosti, piše DW.

Ovi simptomi ne pogađaju samo starije osobe. Mogu zahvatiti i mlade, na primjer nakon infekcije koronavirusom. Kao rezultat toga, ovi nejasni simptomi su trenutno više u fokusu istraživanja. Jer iako su neki od simptoma poznati već duže vrijeme, sama pojava nije adekvatno opisana.

Porast broja pogođenih

Mnogi neurološki odjeli u bolnicama i neurološkim ordinacijama bilježe porast broja pacijenata s moždanom maglom od početka pandemije korone.

Osobe koje razviju takozvani sindrom umora, odnosno tešku iscrpljenost nakon napora (tzv. slabost nakon napora), također se često osjećaju maglovito i mnogo su manje otporni nego prije oboljenja koronavirusom. Mnogi imaju problema s pamćenjem ili rješavanjem jednostavnih svakodnevnih problema. Magla mozga je ozbiljno stanje koje može ozbiljno narušiti funkcije mozga.

Nade budi lijek za srčana oboljenja

Maglu mozga teško je opisati, dijagnosticirati i što je najvažnije liječiti. Ali ponekad slučajnost pomaže. Prije nekoliko godina berlinska start-up tvrtka “Berlin Cures” razvila je lijek BC 007 za liječenje teških srčanih bolesti. Trenutno se nalazi u fazi 2 studije. No, mogao bi također uspješno pomoći u liječenju dugotrajnog COVID-a, a time i kod magle mozga.

Uspješnih primjera liječenja je već bilo. Bettina Hohberger koristila je BC 007 u očnoj klinici Sveučilišne bolnice Erlangen kod pacijenta s glaukomom. Tim je uspio otkriti posebna auto-antitijela u krvi i poremećaje cirkulacije u oku.

Namijenjen za liječenje teških srčanih bolesti, BC 007 bi također mogao poboljšati cirkulaciju krvi u oku – to je bila početna ideja. Ali lijek očito može učiniti još više.

“Kroz istraživanja glaukoma smo bili upoznati s ograničenim protokom krvi u oku i imali smo ideju da koristimo BC 007 kao terapiju glaukoma. Ovim zaobilaznim putem došli smo na ideju da također koristimo lijek kod dugotrajno oboljelih od COVID-a, jer i oni mogu imati ograničen protok krvi”, kaže Bettina Hohberger, opisujući pozadinu otkrića. BC 007 bi trebao neutralizirati auto-antitijela i poboljšati cirkulaciju krvi u tijelu pacijenta.

Prvi rezultati su nadmašili očekivanja svih koji su sudjelovali.

“Nismo očekivali da će lijek imati takav učinak. Naš prvi pacijent je imao glaukom i dugotrajni COVID, a onda smo imali još tri pacijenta koji su imali samo dugotrajni COVID. Tada su mi rekli kako osjećaju poboljšanja u svezi s moždanom maglom i kapacitetima razmišljanja”, kaže Hohberger. To je bio prvi učinak u terapiji.

Međutim, cilj nije liječenje samo pojedinačnih pacijenata. U svijetu postoje tisuće onih koji pate od moždane magle. “Ako lijek BC 007 djeluje, trebao bi biti dostupan svima koji pate”, nada se Hohberger.

Postoji nada da bi se i dugotrajni COVID također mogao liječiti ovim lijekom. Prema vlastitim izjavama, firma “Berlin Cures” planira veliku međunarodnu studiju. Cilj je postići ubrzano odobrenje BC 007 za liječenje dugotrajnog COVID-a.

Moždana magla može imati mnoge razloge

Moždana magla se ne razvija samo kao posljedica dugotrajnog COVID-a. Magla mozga često je pokazatelj različitih moždanih disfunkcija. Sukladno tome, opcije liječenja i prognoze su iznimno individualne i također vrlo komplicirane, a istraživači često tapkaju po magli u doslovnom smislu.

Psihološki stres može biti okidač, ali isto tako i depresija, nedostatak sna, stres ili tjeskoba. Ali postoje i fizički okidači kao što su bolesti koje utječu na živce. To uključuje autoimunu bolest multiplu sklerozu ili Alzheimerovu bolest. Ovi pacijenti imaju jednu zajedničku stvar: visoku razinu patnje. Shvaćaju da njihov mozak ne radi 100% onako kako bi trebao i kako je prije radio.

Postavljanje dijagnoze je vrlo teško

Za pacijente s maglom mozga je i sam opis simptoma mukotrpan proces. Liječnicima je pak teško klasificirati te simptome. Kako bi to ipak postigli oni provjeravaju funkcije mozga pacijenata, sposobnost pamćenja, snagu mišića i vještine koordinacije.

Očni testovi također su dio takvog sveobuhvatnog pregleda. Istraživači i liječnici trenutno pretpostavljaju da je moždana magla reverzibilna i da nestaje sama od sebe. Ali to može potrajati nekoliko mjeseci, u nekim slučajevima i duže.

Istraživanja o tome postoji li strukturno oštećenje mozga u moždanoj magli ili igra li upala mozga eventualno neku ulogu još nisu potvrđena. Kako bi se to saznalo, pacijentima se često pomoću magnetske rezonanceije snima mozak.

Presudna saradnja pacijenata

Medicinski stručnjaci onima koji pate od magle u mozgu savjetuju da budu što aktivniji i svjesniji te da slušaju signale svog tijela. Važni su zdrava prehrana, tjelovježba i dobar san. Druga preporuka je piti malo ili nimalo alkohola, jer ova tvar može utjecati na rad mozga i sposobnosti razmišljanja.

Različite lijekove koje uzimaju ljudi s moždanom maglom također treba provjeriti na nuspojave. I na kraju, tijelu i mozgu treba dovoljno tekućine, jer je ona važna za sve funkcije u našem tijelu. Sve ovo može barem pomoći da se stvari opet malo jasnije sagledaju.

“Ljudima čiji život je pod utjecajem moždane magle i koji ne žele ništa drugo do povratka na stanje prije sada možemo reći: postoji nada, ljudi rade na tome”, kaže Hohberger. “Lijek neće biti dostupan sutra, ali postoji tračak nade. Stoga ne odustaj.”