Mogući sukob između Ukrajine i Rusije sa pažnjom se prati u BiH

Potencijalni sukob između Ukrajine i Rusije sa pažnjom se prati i u BiH, iz koje je već ranije put Ukrajine odlazio određeni broj lica koja su ratovala tamo. Tužilaštvo BiH takve predmete i dalje istražuje, a bh. državljanima već pet godina ne savjetuje se odlazak u Ukrajinu.

Veze Bosne i Hercegovine i Ukrajine, za Štefan Stahneka, predsjednika Udruženja “Kozak” stare su više od 120 godina. On je sedmo koljeno svojih ukrajinskih predaka koje nastanjuje prijedorsko Trnopolje, baš kao što su nekada nastanjivali ukrajinski Ternopil.

“Situacija nije dobra, ovo ne sluti da će biti dobro. Isto tako, nažalost, ne možemo ništa uraditi po tom pitanju nadamo se da će se situacija nekako smiriti i naći neko zajedničko rješenje, da ne dodatnih bude gubljenja života”, kazao je Stahnek.

Ne odlaziti u Ukrajinu, ili ako ste već tamo razmotriti mogućnost napuštanja te zemlje čim steknu sigurni uslovi, poziv je bh. državljanima koji je snazi već više od pet godina.

“Mi nemamo veliki broj naših državljana uglavnom su to ljudi koji tamo borave po osnovu posla ili po osnovu bračnog statusa sa državljaninom ili državljankom Ukrajine. Imamo određeni broj naših ljudi koji borave na osnovu mandata u posmatračke misije OEBS-a u Ukrajini i oni na osnovu tog mandata imaju priznat diplomatski status”, kazala je Biljana Gutić Bjelica, nerezidentna ambasadorica BiH u Ukrajini.

Vojni analitičari bez obzira da li zagovarali mogućnost ruske invazije ili pak skrivene namjere postavljanja proruski orjentisane vlasti u Kijevu ili izazivanja građanskog rata u regijama Luganjsk i Donjeck, ne umanjuju mogućnost ljudskih žrtava

“Kažu da ona (Rusija) već ima tamo ko 3.000 svojih vojnika, ali tamo ima i 35 hiljada ljudskih separatista koji bi odigrali značajnu ulogu ako bi došlo do takve vrste građanskog rata. Kad kažem da nema invazije, to je pokušaj obavještajnih i drugih službi Ruske Federacije da u Kijevu uspostavi vlast koja bi bila njoj naklonjena”, smatra Đuro Kozar, vojni analitičar.

Na strani ruskih separatista već ranije je iz ovog dijela svijeta odlazio značajan broj onih koji su ratovali na stranim ratištima, no sada na ulicama u regiji Donbasa nema Kozaka i Noćnih vukova i sličnih grupa naglašavaju iz BIRN-a BH.

“Ne vidimo taj obrazac u ovim regijama koje se spominju da bi mogle biti napadnute. Ono što vidimo jesu kretanje i prijetnje zvanične ruske države i vojske i stiče se utisak da ovaj put ne postoji poziv dobrovoljcima da se pridruže toj borbi. Dio tih ljudi koji su otišli iz BiH i Srbije da ratuje se još uvijek nalaze u Donbasu ili su otišli u Rusiju i mogu vrlo lako da se priključe ukoliko bude potrebe”, kazao je Semir Mujkić, urednik BIRN-a BiH.

U Tužilaštvu BiH do sada je podignuta tek jedna optužnica za učešće na stranim ratištima u Ukrajini. Za N1 naglašavaju kako su i pet godina nakon, neki predmeti u fazi istrage ili prijave.

“Stiče se utisak da se na njih gleda kao na nekoga ko je išao na profesionalnu obavezu i vratio se ovdje ne predstavlja nikakvu opasnost za BiH, iako smo i mi izvještavali da dio tih ljudi ima militarističku prošlost da ih privlači odlazak u određene zone sukoba”, dodaje Mujkić.

“Tu je riječ o plaćenicima, to nisu nikakve patriote pravoslavnog svijeta, to su plaćenici koji su dolazili u BiH i kada je bila odbrana od agresije. Oni su dolazili u VRS ovdje za velike pare i kako su te plate nestajale i oni su nestajali iz BiH i na boljševan način se dograbili Srbije i na kraju Rusije”, kaže Kozar.

Do okupirane teritorije moguće je jedino preko tačaka kontrole prijelaza s pasošem i specijalnom dozvolom koju izdaje teritorijalni ured Državne migracijske službe, naglašavaju iz Ministarstva vanjskih poslova u BiH.