Mogu li tešanjski recept za uspjeh primijeniti i drugi gradovi: Grad investicija, milijardera, zapošljavanja i boljeg života

Do prije tri decenije mala i nerazvijena općina Tešanj danas je uzor ogromnoj većini bh. gradova kako stvoriti simbiozu domaće pameti i lokalne administracije s ciljem razvoja, zapošljavanja i napretka.

Više od 3.000 poslovnih subjekata i gotovo 14.000 radnika prave godišnji promet od 2,6 milijardi maraka, a samo u prošloj godini u ovoj općini registrirano je 236 novih firmi. Tešanj postaje sve privlačnije mjesto za život mladih ljudi, samo u subotu organizirano je osam vjenčanja, pa je i prirodni priraštaj značajno drugačiji nego u ostatku BiH.

Temelj uspjeha

– Pitanje nataliteta u ovakvim prilikama u BiH smatram posebno važnim. Ekonomski razvoj daje efekte i u zadržavanju ljudi, a imamo veći broj ljudi koji se presele u Tešanj. Privremeno sami rade, pa im se poslije pridruži i porodica – kaže načelnik Općine Tešanj Suad Huskić.

Huskić: Koridor će nas približiti EU. Općina Tešanj

Biznismeni iz Tešnja uvršteni su na „Forbesovu“ listu milijardera, a ugledni „Financial Times“ već dva puta ovaj grad svrstava među evropske gradove budućnosti.

– Tajna uspjeha Tešnja nije u kvalitetnim zgradama, širokim ulicama, velikim fontanama ili drugim potrebnim stvarima. To je kompleksna priča, ali temelj uspjeha leži u odgoju generacija koji su činile naše majke. One su, žrtvujući svoj komoditet, rađale veći broj djece i odgajale ih tako da su djeca vremenom bila spremna ponijeti štafetu unutar familije u bolja vremena. Dakle, jake familije su jedan od izuzetno bitnih faktora snage Tešnja – kaže za “Avaz” vlasnik „HIFA Oil Grupe“ Izudin Ahmetlić, jedan od milijardera s „Forbesove“ liste.

Ahmetlić: Ponosan sam Tešnjak i mnogo sam učinio za ovaj grad. Anadolija

Dodaje da njegov uspjeh nije vezan samo za Tešanj, jer je u ovom gradu sjedište samo jedne njegove firme.

– Ali sam izuzetno ponosan Tešnjak i mnogo sam činio za ovaj grad, jer Tešanj ima dušu i koliko god pokušavali, ne možemo mu se odužiti za naših života. Kada biste spojili dobru lokalnu upravu s jedne strane i izuzetne privrednike s druge, u ukrštenici biste dobili – Tešanj. Lokalna zajednica nema velike zakonske ovlasti da pravi posebne ambijente, ali bitno je da ono što može uradi brzo i efikasno i da tim administrativno-afirmativnim pristupom bude sudionik entuzijastičnog privrednog miljea. Tešanj to ima. Bogu hvala, mi imamo Tešanj, ali i Tešanj ima nas – ističe Ahmetlić.

Vitalan dio

A lokalna administracija nije samo efikasna, već je i jeftina. Dodatni zamah ekonomskom razvoju dat će i izgradnja Koridora 5C.

– Prema informacijama koje mi imamo, u pojasu od 30 kilometara, lijevo i desno, uz Koridor živi 40 posto stanovnika BiH, a oni generiraju gotovo 60 posto BDP-a. Koridor je vitalni dio BiH i vjerujemo da će on unaprijediti ukupan kvalitet života. Tešanj nije uz kvalitetnu magistralnu cestu, nema prugu ili vodotok, pa nas Koridor približava ekonomiji Evrope, s kojom najviše i poslujemo. Oko 1,2 milijarde KM je naš vanjskotrgovinski promet, a najveći dio se odnosi na EU – kaže Huskić, te ističe da do rezultata nije moguće doći preko noći, već su za uspjeh potrebni ustrajnost, strategija, dobro organiziran, naporan rad, ali i dobra komunikacija svih segmenata zajednice.

Broj nezaposlenih se smanjuje

Prije rata Tešanj je imao gotovo 8.000 zaposlenih, a danas ih ima 13.800. Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje, nezaposlenih je 5.140 i ta brojka se iz godine u godinu smanjuje.

Tešanj mnogi nazivaju privrednim čudom u regiji, sredinom specifičnom po mnogo čemu.

avaz