Mogu li snage NATO-a zamijeniti EUFOR? Šta stoji u vojnom aneksu Dejtonskog sporazuma

Nekoliko puta do sada u seriji tekstova o NATO-alijansi smo pisali o vezi NATO-alijanse s Dejtonskim sporazumom i Misijom EUFOR Althea, definisanom kroz Berlin plus sporazum između NATO-a i EU o bezbjednosnoj arhitekturi u Evropi.

Najbezbolniji način

Pisali smo i o scenariju koji bi mogao uslijediti ako neko, na primjer Rusija, uloži veto na produženje Misije EUFOR Althea, kako bi se to odrazilo na bezbjednosnu situaciju u Bosni i Hercegovini.

Međutim, u novom međunarodnom kontekstu, posebno bi bilo zanimljivo odgovoriti na pitanje može li NATO zamijeniti EUFOR i nastaviti sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma u slučaju da se EUFOR bude morao povući?

Svakako najbezbolniji i pravno najsigurniji scenarij bi bio da i ovog novembra mandat EUFOR-a bude produžen u Savjetu bezbjednosti UN-a i da se na taj način pitanje eventualne zamjene za vojnu misiju EU skine sa stola. Međutim, ako bi i došlo do ulaganja veta, NATO ima nekoliko aduta u rukavu, koje bi mogao iskoristiti da nastavi vojnu misiju.

https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?gdpr=0&client=ca-pub-1383309996140690&output=html&h=280&adk=2221146736&adf=2879542914&w=1125&abgtt=6&fwrn=4&fwrnh=100&lmt=1745574293&num_ads=1&rafmt=1&armr=3&sem=mc&pwprc=4778548018&ad_type=text_image&format=1125×280&url=https%3A%2F%2Fpressmediabih.com%2Fvijesti%2F2025%2F25%2F04%2Fmogu-li-snage-nato-a-zamijeniti-eufor-sta-stoji-u-vojnom-aneksu-dejtonskog-sporazuma%2F&fwr=0&pra=3&rh=200&rw=1124&rpe=1&resp_fmts=3&wgl=1&fa=27&dt=1745574230616&bpp=6&bdt=12235&idt=6&shv=r20250423&mjsv=m202504220101&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3De56f3ec849d4d720%3AT%3D1723039434%3ART%3D1745574206%3AS%3DALNI_MbuPrpUgDLj3IkD4wvA4EZl3wHvbg&gpic=UID%3D00000e878193f117%3AT%3D1723039434%3ART%3D1745574206%3AS%3DALNI_Mbftur_JIu16bvopnk72zODq_Yrzg&eo_id_str=ID%3D4785eae4b3a3e6ad%3AT%3D1730539710%3ART%3D1745574206%3AS%3DAA-AfjaH-ubdMyIR2msuqHpbdQzR&prev_fmts=0x0%2C740x280&nras=2&correlator=4231237584508&frm=20&pv=1&u_tz=120&u_his=1&u_h=1024&u_w=1280&u_ah=984&u_aw=1280&u_cd=24&u_sd=1&adx=62&ady=1658&biw=1263&bih=871&scr_x=0&scr_y=0&eid=95358862%2C95358864%2C31091982%2C95357461%2C31091974%2C95344790%2C95357877%2C95359121%2C95356797&oid=2&pvsid=653327940551164&tmod=730896699&nvt=1&ref=https%3A%2F%2Fpressmediabih.com%2F&fc=1408&brdim=-8%2C-8%2C-8%2C-8%2C1280%2C0%2C1296%2C1000%2C1280%2C871&vis=1&rsz=%7C%7Cs%7C&abl=NS&fu=128&bc=31&bz=1.01&ifi=5&uci=a!5&btvi=1&fsb=1&dtd=63368

Prvi adut bi bio poziv institucija BiH, najvjerovatnije Predsjedništva BiH, koje bi formalno pozvalo NATO da pomogne u sprečavanju narušavanja bezbjednosti. Ali, u tom slučaju, mogao bi se očekivati veto srpskog člana Predsjedništva BiH, čime bi došlo do donošenja odluke u Predsjedništvu preglasavanjem 2-1. Željka Cvijanović, srpska članica Predsjedništva BiH, mogla bi od Narodne skupštine Republike Srpske zatražiti veto na odluku Predsjedništva, što bi zahtijevalo apsolutnu većinu. U tom slučaju, poziv Predsjedništva NATO-u bi bio anuliran.

Međutim, postoji i drugi, jači adut koji bi NATO-u omogućio da zamijeni EUFOR, bez potrebe da traži poziv Predsjedništva BiH.

Iako bi poziv Predsjedništva BiH bio najbezbolniji i pravno najmanje kontroverzan način, NATO bi mogao da argumentuje da je od Daytona do danas, uključujući i u svakoj rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN-a kojom je produžen mandat EUFOR-u, prisutna formulacija “NATO-ovo prisustvo” u BiH.

Produženje mandata EUFOR-u u BiH nije vezano za NATO-ovo prisustvo u našoj zemlji. Drugim riječima, NATO bi mogao da kaže da im poziv Predsjedništva da dođu u Bosnu i Hercegovinu ne treba, jer NATO nikada nije ni otišao iz BiH.

Neko bi mogao da postavi pitanje mandata koji bi takvo NATO-ovo prisustvo imalo. Naime, u svojoj trenutnoj ulozi od 2004. godine, NATO-štab Sarajevo ima savjetodavnu ulogu institucijama BiH u pomaganju zemlji da postane članica NATO-a. Po ovom tumačenju, čak i ako bi NATO zamijenio EUFOR, ne bi mogao da koristi široki mandat koji EUFOR ima, s obzirom na to da savjetodavna funkcija institucijama BiH ne ostavlja mnogo prostora za upotrebu sile radi implementacije mira.

https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?gdpr=0&client=ca-pub-1383309996140690&output=html&h=280&adk=2221146736&adf=1005483648&w=1125&abgtt=6&fwrn=4&fwrnh=100&lmt=1745574294&num_ads=1&rafmt=1&armr=3&sem=mc&pwprc=4778548018&ad_type=text_image&format=1125×280&url=https%3A%2F%2Fpressmediabih.com%2Fvijesti%2F2025%2F25%2F04%2Fmogu-li-snage-nato-a-zamijeniti-eufor-sta-stoji-u-vojnom-aneksu-dejtonskog-sporazuma%2F&fwr=0&pra=3&rh=200&rw=1124&rpe=1&resp_fmts=3&wgl=1&fa=27&dt=1745574230632&bpp=3&bdt=12250&idt=3&shv=r20250423&mjsv=m202504220101&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3De56f3ec849d4d720%3AT%3D1723039434%3ART%3D1745574206%3AS%3DALNI_MbuPrpUgDLj3IkD4wvA4EZl3wHvbg&gpic=UID%3D00000e878193f117%3AT%3D1723039434%3ART%3D1745574206%3AS%3DALNI_Mbftur_JIu16bvopnk72zODq_Yrzg&eo_id_str=ID%3D4785eae4b3a3e6ad%3AT%3D1730539710%3ART%3D1745574206%3AS%3DAA-AfjaH-ubdMyIR2msuqHpbdQzR&prev_fmts=0x0%2C740x280%2C1125x280&nras=3&correlator=4231237584508&frm=20&pv=1&u_tz=120&u_his=1&u_h=1024&u_w=1280&u_ah=984&u_aw=1280&u_cd=24&u_sd=1&adx=62&ady=2330&biw=1263&bih=871&scr_x=0&scr_y=0&eid=95358862%2C95358864%2C31091982%2C95357461%2C31091974%2C95344790%2C95357877%2C95359121%2C95356797&oid=2&pvsid=653327940551164&tmod=730896699&nvt=1&ref=https%3A%2F%2Fpressmediabih.com%2F&fc=1408&brdim=-8%2C-8%2C-8%2C-8%2C1280%2C0%2C1296%2C1000%2C1280%2C871&vis=1&rsz=%7C%7Cs%7C&abl=NS&fu=128&bc=31&bz=1.01&ifi=6&uci=a!6&btvi=2&fsb=1&dtd=63378

Ali, čini se da su arhitekti Dejtonskog sporazuma i njegovih aneksa mislili i na ovu situaciju, jer su uloga NATO-a u BiH i njen mandat čvrsto vezani s vojnim aneksom Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Zanimljivo je da je NATO u tom aneksu tretiran kao strana, a ne kao spoljni faktor, jer je dokument potpisan od komandanta NATO-a za Evropu, uz supotpise ostalih aktera.

Dodatne trupe

Prema tome, čini se da bi NATO mogao da argumentira da je Daytonom i njegovim aneksima dobio primarnu ulogu osiguravanja bezbjednosti u zemlji, a te odredbe su i danas na snazi, jer niko nije ukinuo ni sporazum niti njegove anekse. Mogli bi da kažu da su svoj mandat 2004. smanjili vlastitom odlukom i da vlastitom odlukom mogu ponovo da ga povećaju.

U tom slučaju, ostaje samo da Sjevernoatlantski savjet donese odluku o slanju dodatnih trupa u BiH, oslanjajući se na svoju ulogu koji je dobio Daytonom ili da već prisutni vojnici EUFOR-a, praktično, samo zamijene bedževe. Za takvu odluku, međutim, potrebna je jednoglasna saglasnost svih članica Alijanse, a da li bi zemlje poput Mađarske ili Slovačke ovu odluku i podržale, ostaje otvoreno pitanje.