Mobing na poslu postao zabrinjavajuće dominantan, to je jedan od uzroka što radnici sve češće idu na bolovanje

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine sačinilo je Izvještaj o pojavama diskriminacije u BiH za 2022. godinu iz kojeg je vidljivo da su među najprisutnijim oblicima diskriminacije mobing i segregacija, barem prema podacima institucija koje su odgovore i poslali.

Također, zaključeno je da su, prema mišljenju institucija u BiH, osobe sa invaliditetom grupa najizloženija diskriminaciji, kao i LGBTI osobe, romska nacionalna manjina, žene žrtve nasilja, te osobe starije od 60 godina.

– Od odgovora nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini, izdavaja se odgovor Agencije za državnu službu FBiH. Konstatirala da je u procesu procjene rizika aktivnosti koje provodi utvrdila da najveći rizik za pojavu diskriminacije postoji u oblasti provođenja javnih konkursa odnosno zapošljavanja u državnoj službi. Također je skrenula pažnju na anonimne prijave državnih službenika na mobing koji je prepoznat kao pojava diskriminacije na radnom mjestu, koja je postala zabrinjavajuće dominantna, a posljedice su očigledne i dokazive kroz veliki broj otvorenih bolovanja državnih službenika koji traže stručnu pomoć zdravstvenih ustanova – istaknuto je u izvještaj

Nadalje, Institucija ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine registrovala je 208 predmeta diskriminacije, što je više nego godinu prije. Najveći broj žalbi koji im je upućen odnosi se na mobing (ukupno 43 žalbe), a slijedi diskriminacija na osnovu etničke pripadnosti.

– Iz žalbi Instituciji ombudsmena proizlazi da je još aktuelno pitanje ostvarivanja prava povratnika u pogledu obnove imovine, obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene i socijalne zaštite, slučajeva govora mržnje, što sve utječe na održivost povratka na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine – navedeno je u izvještaju.

Sektoru za ljudska prava Ministarstva žalili su se na diskriminaciju osoba s invaliditetom, uznemiravanje i mobing, prijem u radni odnos, diskriminaciju zbog članstva u sindikatu, diskriminaciju po pitanju pripadnosti migrantskoj populaciji, a u jednom slučaju stranka se žalila na neravnopravnu upotrebu jezika u institucijama Bosne i Hercegovine, tačnije što na službenoj stranici Granične policije BiH ne može pročitati dnevnik događaja na hrvatskom jeziku.

– Navodi o kršenju ljudskih prava osoba s invaliditetom odnosili na oblast zdravstvene zaštite, pitanje fizičkog i emocionalnog zlostavljanja u SOS Dječijem selu, vršnjačkog nasilja u jednoj od škola u Mostaru, nezakonitog odvođenja djeteta od drugog roditelja i rješavanje vlasničkih pitanja i sigurnog življenja u sredini stanovanja – naglašeno je u izvještaju.

Ostali navodi o kršenju ljudskih prava odnosili su se na diskriminaciju djevojčice romske nacionalnosti u jednoj od osnovnih škola u Prnjavoru, na diskriminaciju u pogledu korištenja prava na slobodu vjere i uvjerenja, prijava diskriminatornog ponašanja od Medžlisa islamske zajednice Stolac u predmetu izdavanja dozvole za izgradnju vjerskog objekta u Neumu.

Iako je, kako je i konstatovano, diskriminacija značajno prisutan problem u Bosni i Hercegovini, institucije na nižim nivoima vlasti u našoj državi navele su da nisu imali evidentiranih slučajeva diskriminacije ili pak nisu ni odgovorili. Izuzetak je Kanton Sarajevo.

Tako je odgovoreno da su Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo bila prijavljena dva slučaja diskrininacije. Jedan je u vezi sa subvencioniranjem rješavanja stambenog pitanja mladih. Slučaj je završio na sudu, te je utvrđeno da je tuženi učinio diskriminaciju i naloženo je njeno uklanjanje. Stoga je resorno ministarstvo ovaj put raspisalo javni poziv u kojem uvjet nisu bile godine života.

Slučajevi diskriminacije su prijavljeni i u zdravstvenim ustanovama, prema informaciji koju je dostavilo Ministarstvo zdravstva KS. Tako je diskriminaciju u KCUS-u prijavila Amila Alikadić Husović, šefica Klinike za očne bolesti, te je prijavljeno da je medicinska sestra Amina Smajlović vrijeđala doktora na izrazito grub i rasistički način. Radnici Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u prošloj su godini uputili dvije prijave koje se odnose na eventualnu diskriminaciju i pokrenuti su upravni postupci.

I Kantonalni zavod za pružanje besplatne pravne pomoći Kantona Sarajevo imao je pet prijava, odnosno pet ljudi je tražilo pravnu pomoć jer su na intervjuima za posao pitani o bračnom stanju, planovima za brak, planiranju porodice, te je evidentirano i da su zaposlenice imale različit tretman ako su planirale trudnoću, što je posebno izraženo u privatnom sektoru.

Na sudovima u BiH je zaprimljeno 812 predmeta diskriminacije. U 188 slučaja su donesene odluke, a od toga je 37 pravosnažno. Prosječna dužina trajanja postupka iznosila je 297 dana. Najviše završenih predmeta bilo je kod Općinskog suda u Sarajevu, i to 133 od ovih 188. Mahom su se odnosili na segregaciju, mobing i poticanje na diskriminaciju, a u najvećem broju predmeta utvrđena je diskriminacija na temelju invaliditeta.

Izvještaj Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH čije podatke je Faktor koristio u tekstu možete pronaći OVDJE.

Faktor