Mnogi su u zabludi oko toga šta bankina zapravo predstavlja

Veliki broj vozača u Srbiji ima pogrešno shvatanje o tome šta bankina zapravo predstavlja, a nedavno se upravo zato povela polemika i na društvenoj mreži Iks. Umjesto tačnog razumijevanja šta je bankina, mnogi greškom vjeruju da je to zaštitna ograda pored puta.

Profesor Saobraćajnog fakulteta u penziji Milan Vujanić, stručnjak za bezbjednost saobraćaja, razjasnio nam je ovu, ali i druge česte zablude koje mogu uticati na bezbjednost u saobraćaju.

Šta je bankina i kako se koristi?

Bankina je, po definiciji profesora Vujanića, prošireni dio puta koji se nalazi uz samu voznu traku, dizajniran da bude ili ravan ili blago nagnut. Primarna svrha bankine je da omogući vozilu koje iz bilo kog razloga treba da se zaustavi ili skloni, da to učini bez ometanja protoka saobraćaja, a služi i za postavljanje signalizacije i sigurnosne opreme. Čak i da postoji zaštitna ograda, ona je postavljena na bankini.

“Bankina je dio od ivice puta na dalje i može biti pod šljunkom ili travom, ili je zemljana”, objašnjava Vujanić.

Koje još zablude postoje u saobraćaju?

Pored nesporazuma oko bankine, postoje i druge značajne zablude u vezi sa saobraćajem. Na primjer, postoji opšta zabluda da je obilaženje autobusa koji se zaustavio na stajalištu kada je puna linija na putu zabranjeno. Međutim, profesor Vujanić ističe da je obilaženje dozvoljeno sve dok ne dolazi do formiranja kolone od više od dva vozila.

Dodatno, u situacijama na raskrsnici gdje vozači čekaju uslovno zeleno svjetlo za skretanje desno, a ispred njih se ne nalazi više od dva vozila, dozvoljeno je obilaženje tih vozila.

“Pa možete da zaobiđete i policijsko vozilo sa uključenom rotacijom”, objašnjava Vujanić.

Jedna od značajnih nedoumica odnosi se i na važenje saobraćajnih znakova. Mnogi vozači nisu sigurni do kada tačno važi postavljeni saobraćajni znak. Profesor Vujanić razjašnjava da znakovi izričite naredbe, kao što je ograničenje brzine, važe do sljedećeg znaka ili do raskrsnice, te da pravilo važi kroz cijelu raskrsnicu, što znači da na izlazu iz raskrsnice znak više ne važi, osim ako nije drugačije navedeno.

S druge strane, kada je riječ o znakovima obavještenja kao što je znak za prvenstvo prolaza oni mogu da važe sve dok nisu izričito poništeni.

“Možemo da stavimo jedan znak za prvenstvo prolaza ovdje [u Beogradu] i on može da važi do Novog Sada, sve dok ne bude poništen”, naglašava Vujanić.

Takođe, postoji zabluda vezana za odgovornost u slučaju lančanih sudara. Uobičajeno mišljenje je da su u slučaju lančanog sudara zbog nedovoljnog odstojanja krivi drugi, treći, peti i svi ostali vozači, jer nisu držali dovoljno odstojanje. Međutim, Vujanić objašnjava da je, ukoliko prvi vozač naglo zakoči bez prethodne provjere da li je bezbjedno da to učini, odgovornost isključivo na njemu, što naglašava važnost odgovornog ponašanja svakog vozača u saobraćaju.

Razbijanjem ovih mitova, profesor Vujanić teži ka povećanju svijesti o pravilnom ponašanju u saobraćaju, što je ključno za bezbjednost svih učesnika. Njegove poruke služe kao važan podsjetnik na to koliko je neophodno kontinuirano obrazovanje i informisanost vozača za sigurnost na putevima.

ATV