Mnogi se pitaju koliko je uopće djelotvoran policijski sat?

Najprije je vrijedila zabrana izlaska od 20 sati i to je smanjilo broj infekcija. A onda je zabrana pomaknuta na 18 sati, što je pogoršalo stanje. Razlog je, smatraju znanstvenici, što su se onda u trgovinama stvarale veće gužve.

Njemačka se nalazi u trećem valu pandemije. Stručnjaci i političari zahtijevaju uvođenje strožih mjera ograničenja, primjerice zabrane izlaska noću. Za to se izjasnio i zdravstveni stručnjak SPD-a Karl Lauterbach i bavarski premijer Markus Söder. Dosad je zabrana izlaska noću u Njemačkoj uvođena samo u rijetkim gradovima. Je li ta mjera stvarno djelotvorna.

Argument za uvođenje zabrane izlaska noću kaže da se infekcije događaju prije svega u privatnim kontaktima te da bi smanjenje takvih kontakata smanjilo i broj infekcija, piše Deutsche Welle.

Karl Lauterbach je u ponedjeljak preko Twittera podijelio jednu studiju znanstvenika uglavnom s britanskih sveučilišta koja kaže da bi se uvođenjem zabrane izlaska noću reprodukcijski broj, dakle broj osoba koje prosječno zarazi jedna inficirana, mogao smanjiti za 13 posto. Ali, autori upozoravaju da je to povezano s drugim mjerama, kao primjerice zatvaranjem ugostiteljskih objekata i ograničenjem privatnih susreta. Dosad je ta studija objavljena samo kao preprint, dakle nije prošla provjeru drugih stručnjaka.

(1) Diese Studie der Oxford Universität ist sehr bedeutsam und kommt zur richtigen Zeit. Sie untersucht den Erfolg einzelner Lockdown Massnahmen in 2. Welle in Europa, in 7 Ländern und 117 Regionen, 19.000 Lockdown Tage. Methodisch kann man das nicht besser machen. Ergebnisse: pic.twitter.com/hvcB1vlL5t

— Karl Lauterbach (@Karl_Lauterbach) March 29, 2021

Kanada kao primjer

Iskustva sa zabranom izlaska imaju Kanađani. Početkom siječnja je u Quebecu uvedena zabrana izlaska noću. Provodi li se analiza djelotvornosti te mjere? Kanadsko ministarstvo zdravstva je na upit DW-a odgovorilo vrlo neodređeno da „ta mjera sprječava okupljanja”.

Jay Kaufman, epidemiolog na Sveučilištu McGill u Montrealu, najvećem gradu Quebeca, odgovorio je na upit DW-a da ne zna ništa o nekoj formalnoj evaluaciji rezultata zabrane izlaska.

„Posljednjih mjeseci broj novih infekcija u Quebecu je bio stabilan ili je padao, dok je u drugim pokrajinama rastao”, kaže Kaufman. Ipak, on ne može i ne želi izvoditi zaključak da je to rezultat zabrane izlaska noću. Na to utječu brojni drugi čimbenici, kaže on: količina cijepljenja, odvija li se nastava u školama ili digitalno, koliki je broj testova dnevno.

S obzirom da je dan postao duži i da je uvedeno ljetno računanje vremena zabrana izlaska je sredinom ožujka pomaknuta s 20.00 sati na 21.30. I broj novih infekcija je porastao. Ali, što je na to utjecalo i kako međusobno djeluju pojedine mjere, to bi se moralo istražiti, kaže ovaj epidemiolog.

Visoke kazne za kršenje zabrane izlaska

Tko bez razloga izađe noću i bude uhvaćen mora računati s kaznom od 1.000 do 6.000 kanadskih dolara (670 do 4.400 eura). A i mladi moraju platiti 500 dolara (335 eura).

Ni u Njemačkoj nema pouzdanih studija o rezultatima zabrane izlaska noću, kaže profesor Christof Schütte, predsjednik Zuseovog instituta u Berlinu, koji se bavi kompjutorskim simulacijama. Ali smatra da zabrana izlaska može biti vrlo djelotvorna ako ju se poveže s drugim mjerama i ako se ljudi toga drže. Smatra da bi političari jasnije i jedinstvenije morali informirati o poduzetim mjerama. Ipak, misli da je učinak zabrane izlaska kratkotrajan jer se ljudi onda sastaju u drugo vrijeme.

Simulacija – kao kompjutorska igra

Amineh Ghorbani misli da zabrana izlaska ipak ima učinka, iako se ljudi susreću u drugo vrijeme. Ghorbani radi na Tehničkom sveučilištu Delft u Nizozemskoj. Uz pomoć kompjutorskih simulacija istražuje ljudsko ponašanje.

Skupa sa znanstvenicima iz Francuske, Nizozemske i Švedske ona radi na projektu ASSOCC, simulaciji širenja pandemije. Znanstvenici testiraju djelotvornost pojedinih mjera.

Ljudi u kompjutorskoj simulaciji imaju potrebe, kao glad ili želju za susretima s prijateljima. Ako je želja jaka, onda se krše pravila.

Rezultat je da zabrana izlaska pomaže usporavanju rasta broja infekcija i da mogu tako zaštititi zdravstveni sustav od preopterećenja. Ali, zabrana izlaska bi morala biti na snazi duže da bi bila djelotvorna, kaže Ghorbani. Osim toga zabrana se mora povezati s drugim mjerama.

Koliko djelotvorne su zabrane izlaska u usporedbi s drugim mjerama ovisi i o tomu u kojoj fazi pandemije se društvo nalazi. Ako se radi o novom valu infekcije, kao sad u Njemačkoj ili Nizozemskoj, onda zabrana izlaska noću povezana sa strogim lockdownom može biti djelotvorna, kaže Ghorbani. Nakon tri tjedna lockdown može biti ublažen, ali zabrana izlaska noću bi trebala ostati na snazi, kaže ova znanstvenica imajući u vidu rezultate simulacije.

Vrludanje u Francuskoj

U velikom dijelu Francuske ljudi već mjesecima ne smiju izlaziti noću, negdje od 18 sati, negdje od 19, negdje od 20.

Znanstvenici se ne slažu kod procjene kakav je bio učinak tih mjera. Znanstvenici iz Toulousea su utvrdili da je zabrana imala jednu negativnu posljedicu. Najprije je vrijedila zabrana izlaska od 20 sati i to je smanjilo broj infekcija. A onda je zabrana pomaknuta na 18 sati, što je pogoršalo stanje. Razlog je, smatraju znanstvenici, što su se onda u trgovinama stvarale veće gužve.

Jedna aktualna preprint-studija znanstvenika na francuskom Institutu za zdravlje i medicinska istraživanja zalaže se za uvođenje zabrane izlaska noću. Ali, misle da ona nije dovoljna te da ju trebaju pratiti druge mjere kao što je držanje rastojanja da bi se spriječilo širenje mutiranog koronavirusa, takozvanog britanskog soja, koji je agresivniji.

Zaključak: Tko se zalaže za uvođenje zabrane izlaska noću rado se poziva na iskustva drugih zemalja. Ali, dosad je premalo pouzdanih studija u vezi s time. Ipak, kompjutorske simulacije ukazuju da bi zabrana izlaska kombinirana s drugim mjerama, primjerice lockdownom ili ograničenjem privatnih susreta, mogla biti djelotvorna.