MMF traži da BiH zaustavi rast penzija i plaća

Međunarodni monetarni fond zatražio je od Bosne i Hercegovine da obustavi povećanje plaća i penzija, a kako bi se zaustavila inflacija.

Traži se zaustavljanje rasta plaća u javnom sektoru ali i rasta minimalne plaće, što će uglavnom pogoditi radnike u privatnom sektoru s najnižim primanjima, izvještava BiznisInfo.ba.

– Da bi se ojačala fiskalna održivost, direktori (MMF-a) su apelirali na vlasti da dodatno ograniče tekuću potrošnju, uključujući i putem ograničavanja potrošnje na plaće u javnom sektoru, boljeg usmjeravanja socijalne potrošnje, poticanja javnih investicija i unapređenja naplate prihoda – navodi se dokumentu MMF-a nakon zaključenih konsultacija po članu IV sa Bosnom i Hercegvinom za 2023. godinu.

Investicije u infrastrukturu

Takođe su istakli da će investicije u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, podržane reformama u upravljanju javnim finansijama, pomoći u poticanju održivog razvoja.

Prosječne neto plaće su u porastu zbog povećanja najniže cijene rada i povećanja plaća u javnom sektoru u oba entiteta, ali realne neto plaće su u porastu tek od januara 2023. godine.

MMF navodi da vlasti trebaju identificirati moguće uštede u tekućoj potrošnji za 2023. godinu i izbjeći smanjenje ionako niskih javnih investicija koje doprinose rastu.

– Sa potrošnjom na plaće i penzije koja je već među najvišim u regionu, treba ograničiti plate u javnom sektoru i izbjeći vanredna povećanja penzija. Ako se inflatorni pritsci pojačaju, vlasti trebaju razmotriti poništavanje odluka o povećanju plaća u javnom sektoru iz 2022-23. U narednom periodu, pregled zapošljavanja i plaća u javnom sektoru bi pomogao u identificiranju viškova i smanjenju potrošnje na plate – stoji, između ostalog, u dokumentu.

Očuvanje kupovne moći građana

MMF traži da se bh. vlasti suzdrže od povećanja minimalne plaće, što se odnosi na radnike uglavnom u privatnom sektoru koji primaju najniže plaće.

Vlasti su istakle da su koristile fiskalnu politiku s ciljem očuvanja kupovne moći građana, naročito socijano ugroženih kategorija. Njihov argument je da je zbog kontinuirano visokih cijena uvezene hrane i goriva bilo neophodno povećati plate u javnom sektoru i penzije da bi se održala kupovna moć. Istakli su da su penzioneri među najugroženijima, i da su redovna povećanja penzija predviđena zakonom.