MMF ponovo predlaže rast kamatnih stopa i ograničavanje potrošnje na plate u javnom sektoru BiH

Iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) objavili su analizu koja pokazuje da je bh. ekonomija suočena s više poteškoća. Ova finansijska institucija i dalje insistira na rastu kamatnih stopa, kao mjeri za ublažavanje inflacije.

Kako su saopćili, rat u Ukrajini još uzrokuje značajne poteškoće za evropsku ekonomiju, što se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu. Očekuju da će pooštravanje finansijskih uslova u cijelom svijetu opteretiti i bh. ekonomiju.

Konstatovali su da političke tenzije negativno utječu na ekonomiju te da izostaju aktivnosti za, kako su naveli reformski zamah, uprkos tome što je država dobila status kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji.

Naglasili su da je ekonomski rast smanjen sa 7,4 posto u 2021. na 3,9 posto u prošloj godini. Očekuju da će tokom ove godine biti smanjen na dva posto, a kao razlog za to su istakli slabiju domaću i vanjsku potražnju.

Ukazali su da je vrhunac inflacije bio u oktobru 2022., kada je iznosila 17,4 posto. Potvrdili su da se stopa inflacije snižava, ali smatraju da je i dalje povišena. Ocijenili su da će prosječna stopa inflacije u ovoj godini biti šest posto, što će biti posljedica snižavanja cijena hrane i energije na međunarodnom nivou.

U MMF-u su kao visoke rizike po bh. ekonomiju naveli naglo ekonomsko usporavanje u Evropi, intenziviranje političkih napetosti u zemlji te ostvarivanje finansijskih rizika.

Istakli su da je fiskalna pozicija zemlje tokom ove godine poboljšana te da je ukupni fiskalni suficit porastao sa 0,6 posto BDP-a u2021. na 0,9 posto u 2022. Napomenuli su da je nagli rast tekuće potrošnje, zbog mjera za ublažavanje krize izazvane rastom troškova života, popraćen manjim rastom kapitalne potrošnje.

Primijetili su da je ukupni dug u prošloj godini bio manji od 30 posto BDP-a te tvrde da je to uzrokovano i zbog sporijeg povlačenja sredstava i implementacije projekata. Očekuju da će fiskalni bilans u ovoj godini preći u deficit od 0,1 posto BDP-a. Ocijenili su da su potrebe za finansiranjem tokom ove godine porasle zbog velike otplate duga.

Prijedlozi za poboljšanje ekonomije

Iz MMF-a su pozvali na odlučne reforme jačanja makroekonomske stabilnosti i poticanja srednjoročnog rasta. Mišljenja su da je status kandidatkinje za članstvo u EU prilika za ove reforme. Ponovo su pozvali da se primjene njihove preporuke.

Jedna od tih preporuka je ograničavanje fiskalne ekspanzije (budžetske potrošnje) kako bi se ublažila inflacija. Poručili su da je to potrebno učiniti s obzirom na to da Bosna i Hercegovina ima ograničenu monetarnu politiku. Ograničavanje budžetske potrošnje za njih znači ono što su ranije isticali:

• Ograničenje potrošnje na plate u javnom sektoru;
• Bolje usmjeravanje potrošnje u socijalnoj zaštiti.

Osim toga, preporučuju poticanje javnih investicija i unapređenje naplate prihoda. Pozvali su i na održivi razvoj, što znači investiranje u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju. To podrazumijeva i dekarbonizaciju privrede, povezivanje tržište električne energije sa tržištem EU i prelazak na obnovljive izvore energije.

Pozdravili su odluke za osnaživanje Valutnog odbora (Currency Board koji podrazumijeva da se domaći novac – konvertibilna marka mora kupiti za strani konvertibilni novac), za koji su naveli da je do sada dobro radio.

Također su ponovo pozvali na rast kamatnih stopa, kao mjere protiv inflacije, te očuvanje finansijske stabilnosti. Podsjećamo, premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić (SDP) usprotivio se ovom prijedlogu.

U MMF-u smatraju da se ne smije dozvoliti da Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) finansira entitetske budžete i/ili da kreditira privatni sektor. Poručili su Centralnoj banci da treba dodatno povećati stope naknade za rezerve banaka kako bi se smanjila razlika u kamatnoj stopi, u odnosu na eurozonu te smanjio rizik odliva kapitala.

Kako su saopćili, agencije za bankarstvo trebaju ukinuti mjere kojima se narušavaju kamatne stope te da trebaju ojačati praćenje i pripravnost na krizu. Ocijenili su da postoji potreba za poboljšanjem razmjene informacija i uspostavljanjem fonda za finansijsku stabilnost da bi se olakšalo restrukturiranje banaka i osigurala likvidnost u, kako su naveli, izuzetnim slučajevima.

Ukazali su da je hitno potrebno usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i primijeniti zakone za sprečavanje korupcije. Podsjećamo, na ovo su ranije ove sedmice pozvali šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler i američki ambasador Michael Murphy u pismu upućenom premijeru Nikšiću.

Napomenuli su da je potrebno i kontinuiran rast transparentnosti i nadzora nad javnim preduzećima.

Klix