MMF o stanju u BiH: Dodikov separatizam ugrožava privredu i finansije

Separatistička politika koju provode ili najavljuju vlasti Republike Srpske već sada je ugrozila ekonomsku i finansijsku stabilnost BiH, a ne zaustave li se ti trendovi posljedice bi mogle biti krajnje ozbiljne i po državu i po entitete, upozorila je dužnosnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Rumunka Alina Iancu, koja je preuzela dužnost voditeljice odjela za BiH u sjedištu MMF-a u Washingtonu, kazala je u intervjuu za banjalučke “Nezavisne novine” od ponedjeljka kako razvoj političkih zbivanja u BiH dovodi u pitanje procjene da će ona ove godine zabilježiti rast bruto domaćeg proizvoda procijenjen na 4,5 posto.

“Političke napetosti koče makroekonomske politike i reforme, predstavljajući prijetnju po oporavak i perspektive rasta”, kazala je Iancu, dodajući kako su u MMF-u posebno zabrinuti zbog potencijalnog povlačenja RS-a iz ključnih državnih institucija, uključujući tu Upravu za indirektno oporezivanje BiH (UNO), prenosi Hina.

Ta je uprava od 2004. zadužena za prikupljanje carina, akciza i prihoda od PDV-a, koji se onda po posebnom ključu raspoređuju entitetima i distriktu Brčko. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je kako će set zakona o povlačenju RS iz niza institucija BiH sadržavati i onaj kojim će taj entitet prestati priznavati ovlasti UIO-a te će sam prikupljati PDV i carine.

“Naše je mišljenje da bi ekonomski troškovi povlačenja (iz UIO-a) bili znatni, uključujući i za RS, jer bi to dovelo da smanjenja naplate poreza, a moglo bi utjecati i na servisiranje vanjskog duga te kreditni rejting zemlje”, kazala je Iancu.

Voditeljica odjela za BiH pri MMF-u kazala je kako je u ovakvim okolnostima izuzetno važno održati stabilnost Centralne banke BiH, koja još nije postala Dodikovom metom kritika, iako on svojim blokiranjem odlučivanja u Predsjedništvu BiH već mjesecima onemogućava imenovanje novog guvernera.

Uz projekciju rasta BDP-a u BiH od 4,5 posto MMF je prije sadašnje političke krize predvidio kako će on u 2022. godini biti na nivou od 3,2 posto, no i to će ovisiti o razvoju političkih zbivanja u zemlji, posebno jer se inflacija sada kreće oko tri posto.

Uprkos činjenici da inflacija u gotovo svim državama raste kao posljedica udara na ekonomiju tokom pandemije prouzročene koronavirusom, u MMF-u ocjenjuju da će ti pritisci do sredine naredne godine oslabiti.

“Očekujemo da će inflacija rasti i idućih mjeseci zbog povećanja cijena sirovina, troškova transporta te snažne domaće potražnje, ali će u 2021-2022. u prosjeku ostati ispod dva posto”, kazala je Iancu, koja savjetuje da se u tim okolnostima ne poseže za rastom plaća jer će to samo dovesti do daljnjeg povećanja cijena.

Predlaže da se inflacijski udar premosti tako što bi se interventnim mjerama pomoglo najugroženijim kategorijama stanovništva.