Mladi u regionu nepovjerljivi prema demokratiji, skloni ka autoritarnim praksama

Mladi u regionu su prilično nepovjerljivi prema demokratiji, što podrazumijeva značajnu sklonost ka autoritarnim praksama, rečeno je to danas na prezentaciji dva značajna izvještaja, Regionalnog izvještaja Studija o mladima 2024 za jugoistočnu Evropu i Izvještaja za Bosnu i Hercegovinu, koji istražuju stavove, mišljenja i pozicije mladih.

Studija o mladima 2024 SEE predstavlja komparativni regionalni izvještaj zasnovan na podacima iz 12 zemalja regiona, pružajući sveobuhvatan pregled perspektiva mladih u jugoistočnoj Evropi, a radili su ih Friedrich Ebert Stiftung za Bosnu i Hercegovinu i Dijalog jugoistočna Evropa, u saradnji s Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Regionalna koordinatorica Ema-Džejna Smolo-Zukan kazala je da su provodili takvo istraživanje 2015., a zatim i 2018. godine.

– Smatramo da su mladi zastupljeni kao tema, ali ih ne uključujemo dovoljno u donošenju odluka. Ovim želimo dati novu dimenziju o potrebama i mišljenjima mladih – istakla je.

Također je navela da je istraživanje obuhvatilo uzorak od skoro 9.000 mladih ljudi na području 12 zemalja jugoistočne Evrope te će danas predstaviti njihove reprezentativne stavove o politici, političkim vrijednostima, svakodnevnom životu, strahovima, zabrinutostima, željom za migraciju i još mnogo toga.

Glavni autor Studije o mladima jugoistočne Evrope, profesor Jasmin Hasanović kazao je da je teško generalizirati i naći opći parametar šta je to što objedinjuje sve te mlade ljude, jer se radi o mladima iz različitih političkih, socijalnih, kulturoloških i religijskih pozadina.

– Ako bismo mogli pronaći jedan parametar koji je zajednički za sve te mlade, čak i za one koji su u EU i mladi koji su izvan EU, to je zapravo pitanja egzistencijalne prirode, odnosno socioekonomska pitanja i to je zapravo taj aspekt koji te mlade ljude ove regije najviše zabrinjava – istakao je.

Kao trend koji ga je zabrinuo, Hasanović je izdvojio tendenciju priličnog nepovjerenja u demokartiju, za razliku od prošle studije koju su proveli 2018. godine.

– To podrazumijeva značajnu sklonost ka autoritarnim praksama. To može predstavljati korektiv postojeće demokratije, ako znamo iskoristiti taj potencijal i ako ga ne prepustimo desničarima – kazao je.

Kao zanimljivost, Hasanović je izdvojio trend zaokreta mladih prema online aktivizmu.

– Ako ne glasaju i ne učestvuju u politici, najveći fokus im je online aktivizam, što je jako problematično, jer online aktivizam zapravo ne rješava ništa. Mislite da imate prostor u kojem ste slobodni, a zapravo je jako cenzurisan, kao u slučaju propalestinskog sadržaja – istakao je Hasanović.

Glavni autor Studije o mladima Bosne i Hercegovine, profesor Amer Osmić kazao je da mladi u BiH skloni skepticizmu u društveni sistem, počevši od obrazovanja, zdravstva i percepcije sigurnosti.

– Studija pokazuje da mladi mnogo vremena provode koristeći dominantno društvene mreže i na taj način se informiraju. Mlade jako malo zanima politika, jer je percipiraju vrlo negativno, kao negativan aspekt koji je prekriven korupcijom, i žele biti što dalje od takve vrste procesa – kazao je.

Kada se uključuju u politiku, dodao je, to je najčešće da bi riješili svoj lični problem, kao što je zaposlenje.

– Mladi misle da je bitnije imati neku vezu sa nekim ko je u politici, nego posjedovati kompetencije, vještine i znanja. Ne percipiraju obrazovanje kao jedan od najznačajnijih segmenata, ali isto tako žele da imaju adekvatno obrazovanje – kazao je.

Također je naglasio da mladi imaju značajnu želju za odlaskom iz BiH, ali da nisu spremni primiti migrante, bez obzira da li su ekonomski, socijalni, politički.

– Očekuju gostoprimstvo, ali nisu gostoprimljivi u tom segmentu. Mladi u BiH su i dalje dosta konzervativni u BiH, da li da se radi o političkim stavovima ili odnosa prema drugom i drugačijem – zaključio je Osmić.