Mital od BiH traži stotine miliona maraka odštete zbog kriminala, pljačke i otimačine u GIKIL-u!

Pramod Mital (Mittal) iz Indije, suvlasnik kompanije GIKIL iz Lukavca, tuži Bosnu i Hercegovinu i, prema prvim informacijama, tražit će nekoliko stotina miliona maraka odštete od BiH! 

Mital je uložio milione u pokretanje proizvodnje koksa u Lukavcu, a onda mu je politika, kako tvrdi, otela njegovu firmu GIKIL čiji je on vlasnik 51 posto, dok Vlada TK ima udio u vlasništvu od 49 posto.

Krenimo redom.

GSHL se u Bosnu i Hercegovinu kao investitor neće vratiti, sve dok se toj kompaniji ne vrate njihova prava i udio u upravljačkoj strukturi koksare GIKIL iz Lukavca. Zbog spora oko kompanije GIKIL, porodica Mital, ujedno vlasnik GSHL-a i suosnivač GIKIL-a, pokrenula je tužbu vrijednu stotine miliona KM.

Cijela priča o GIKIL-u je obimna i datira odavno. Zbog nemogućnosti tadašnje vlasti da nakon završetka rata ponovo pokrene proizvodnju koksa, kompanija GSHL čiji je vlasnik porodica Mital i firma KHK (Koksno-hemijski kombinat) čiji je vlasnik Vlada TK, i to sa 67 posto udjela, skupa osnivaju novu kompaniju – GIKIL.

Mitalu je tada dato većinsko pravo odlučivanja sa 51 posto, kako se i danas vodi u sudskom registru, dok je KHK u novu firmu GIKIL unio pogone i zgrade u zapuštenom stanju, s obzirom na to da je pogon zaustavljen od 1992. do 2003. godine, ali i 27 miliona KM dugovanja iz svojih prethodnih neuspjelih zajedničkih ulaganja. Po tom dogovoru, GSHL je u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva, pa je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

Prve malverzacije vlasti u Tuzli

Pod vodstvom Pramoda Mitala, odnosno GSHL-a, od 2004. do 2013. GIKIL je u koksnoj industriji postao uspješna kompanija s oko 1.000 uposlenika, ali i značajan izvozni partner. No, već 2015. godine za porodicu Mital odnosno GSHL počinju prvi problemi. Rastom cijene uglja, rastao je i GIKIL-ov dug prema firmi “Stemcor”, od koje je bh. koksara nabavljala sirovine. Danas taj dug iznosi oko 170 miliona dolara, GIKIL ga nikad nije vratio, a “Stemcor” je prijavio bankrot. GSHL, odnosno porodica Mital, tražila je od KHK, tj. Vlade Tuzlanskog kantona, da pokrije 49 posto duga prema “Stemcoru”, kao osnivač i vlasnik 49 posto udjela u kompaniji. S obzirom na to da KHK na ovaj zahtjev nikad nije odgovorio, GSHL je pokrenuo arbitražu protiv KHK kojom rukovodi Tuzlanska vlada. Tada počinju i prve malverzacije tadašnje vlasti u Tuzlanskom kantonu.

KHK, jedan od osnivača GIKIL-a, sam, bez saglasnosti drugog osnivača – GSHL-a, pokreće postupak smjene članova Nadzornog odbora GIKIL-a.

Na Skupštini na kojoj nije prisustvovao niko iz GSHL-a, uz saglasnost Tuzlanske vlade, KHK imenuje novih 5 članova Odbora, bliskih tadašnjoj vlasti u TK, a koji su kasnije promijenili članove Uprave firme. Tim činom strani investitor u potpunosti je potisnut iz upravljačke strukture GIKIL-a, a Tuzlanskoj – SDA vladi omogućen je potpuni monopol nad ovom kompanijom. Pitanje koje se nameće jeste kako je nova uprava imenovana mimo zakona, statuta i procedura, ko ih je imenovao i ko je registrovao na taj način promijenjene članove Nadzornog odbora i Uprave. Politika to nije mogla uraditi bez podrške pravosuđa. GIKIL danas posluje kao treći najveći izvoznik iz zemlje, no svoje dugove i sporove ne planira rješavati. No, vratimo se na početak cijele priče.

Potvrda advokata

Arbitraža koju vlasnik GSHL-a Pramod Mital pokreće protiv Bosne i Hecregovine bila je na nivou medijskih špekulacija, ali izjava advokata Pramoda Mitala je jasan dokaz, a u kojoj se, između ostalog, kaže:

– Ovim potvrđujemo da je 17. januara 2023. izdat zahtjev za arbitražu na osnovu Sporazuma Bosne i Hercegovine i Indije o zaštiti stranih investicija. Bosna i Hercegovina mora u potpunosti namiriti svakom od potražitelja u postupku arbitraže gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tokom procesa arbitraže.

Tačna vrijednost spora se još ne zna, no sigurno će se raditi o stotinama miliona, koji mogu dosegnuti čak do nekoliko milijardi maraka. Primjer za to je spor koji je Mital vodio u Nigeriji, a koji je bio vrijedan 5 milijardi dolara, nakon čega je Mital ipak pristao na ponudu Nigerije i nagodbu u iznosu od 500 miliona dolara.

Pravobranilaštvo BiH već je odredilo arbitra za ovaj postupak, no nije poznato kada će početi ročišta i koliko će trajati. Cijela priča samo je vrh kriminala i korupcije. Zbog propusta jedne stranke u jednoj lokalnoj vlasti mogla bi ispaštati cijela država.