Mirsada Hukić o Krakenu, novom soju koji se munjevito širi

Kraken, odnosno, XBB.1.5., podvarijanta omikrona trenutno dominira u SAD-u, a zabilježena je i u brojnim državama u Evropi. 

Šta znamo do sada o tom novom soju i ima li stanovništvo razloga za zabrinutost pitali smo prof.dr. Mirsadu Hukić, specijalistu mikrobiologije i članicom Evropske akademije nauka.

– Početkom ove godine, brojnim Omicron podvarijanatama, kao što su BQ 1.1. i BA.5, pridružila se nova, nazvana XBB.1.5 , odnosno, Kraken. Nova varijanta virusa ima mutacije koje ga čine prenosivijim. Vjeruje se da je Kraken do sada najprenosiviji soj virusa, jer trenutno ima broj reprodukcije od oko 1,6, što znači da će svaka osoba zaražena ovom podvarijantom, u prosjeku, zaraziti oko 1,6 drugih ljudi – kaže nam akademkinja Hukić.

Osim toga, dodaje, glavna razlika XBB.1.5 od od drugih podvarijanati je mutacija šiljastog proteina poznata kao F486P.

Djelovanje vakcina

– Ova mutacija daje XBB.1.5 značajnu prednost virusu, povećavajući infektivnost i sposobnost izbjegavanja imunog odgovora inficiranih osoba-ističe naša ugledna naučnica.

Prema posljednjim informacijama, radi se o mutaciji koja bi mogla biti otporna na postojeće vakcine protiv koronavirusa.

Prof. Hukić kaže da se za upotrebu preporučuju bivalentne vakcine, tj. vakcine koje štite od dva soja virusa, od originalnog virusa SARS-CoV-2 i od podvarijanti Omicron BA.4 i BA.5.

– Stepen djelotvornosti ovih vakcina na novu Kraken podvarijanatu se još proučava. Virus mutira kako bi “pobjegao” od antitijela jer su ona ograničena na određeno područje virusnog proteinskog šiljaka. Premda određene varijante SARS-CoV-2 mogu izbjeći antitijela u različitom stepenu, T ćelije zadržavaju oko 85 posto svoje sposobnosti da se bore protiv različitih varijanti virusa- ističe akademkinja.

Mnogo mladih

Naglašava da je , prema prvim izvještajima iz Južne Afrike, među oboljelim bilo mnogo mladih.

– Klinička slika bolesti u većini slučajeva bila blaga. Pacijenti su osjećali jak umor, ali nisu izgubili okus ili miris. Neki od bolesnika su razvili tešku bolest, koja je smrtno završila.

Premda smo umorni od koronavirusa, virus se nije umorio od nas. Napada nas sa novim tipovima i podtipovima. Ne smijemo zaboraviti higijensko-epidemiološke mjere, koje smo učili posljednje tri godine. Isto tako moramo se testirati na COVID-19, kako bi zaštitili svoje. I pravilno se liječili. To ima smisla jer još uvijek se umire od ove bolesti – zaključuje prof. dr. Hukić.

Avaz