Mirča Džoana posjetom uzburkao duhove: Koliko je BiH udaljena od NATO-a

Visoki čelnici NATO-a, sa zamjenikom generalnog sekretara Sjevernoatlantskog saveza Mirčom Džoanom (Mircea Geoana) na čelu, u četvrtak su boravili u posjeti glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Čelni ljudi NATO saveza su iz Sarajeva poslali poruke da snažno podupiru našu državu te da se oštro protive secesionističkim težnjama koje potkopavaju stabilnost.

Promjena kursa

Tokom svog obraćanja ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je da žali “zbog odluke prethodnih vlasti da se BiH s jasno definiranog puta prebaci na kolosijek saradnje s NATO savezom”.

– Tu grešku, da nemamo jasno definiran put, smatram slabošću prethodnih vlasti – zaključio je Konaković.

Bivšu vlast, koju su činili SDA i DF, Konaković je direktno optužio da je promijenila kurs kretanja ka NATO-u, odnosno da su fokus s termina članstvo prebacili na termin saradnja.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a zatim i Dom naroda su 2005. godine usvojili Zakon o odbrani, u kojem se u članu 84. navodi da će Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u NATO.

Opredijeljenost ka NATO-u potvrđena je i 2009. godine, kada je tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Nebojša Radmanović potpisao zahtjev Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo BiH u NATO-u.

Da bi se aktuelna situacija preciznije predstavila, potrebno se vratiti u decembar 2019. godine. U tom trenutku još nije bila uspostavljena državna vlast poslije izbora u jesen 2018. godine. Milorad Dodik, koji je izabran u Predsjedništvo nakon spomenutih izbora, bio je u poziciji da je imao najviše ruku u Parlamentu, ali su u vlasti na državnom nivou u tehničkom mandatu bili PDP i SDS.

Politička kriza

Ključni moment za formiranje vlasti dogodio se usljed dogovora u Predsjedništvu o usvajanju Programa reformi, čime je postignut dogovor i za formiranje državne vlasti, odnosno formiranje Vijeća ministara, kada je za predsjedavajućeg izabran Zoran Tegeltija.

U usvojenom dokumentu pobrojani su svi raniji koraci koje je država usvojila na NATO putu te se naglasilo da će se to i nastaviti, uz poštivanje svih odluka.

Međutim, ono što je Dodika u tom trenutku umirilo je rečenica koja je na kraju dopisana, a u kojoj se kaže da se „reformama ne prejudicira članstvo u NATO savezu“. Dodik je to tumačio slavodobitno – da BiH neće postati članica saveza, a SDA i DF da su BiH otvorena vrata NATO-a.

U tom kontekstu Konaković je ponovo na platformi X komentirao ovo pitanje te napisao:

– Nikad mi neće biti jasno, a posebno danas, kako su Bakir Izetbegović i Željko Komšić pristali i glasali za prijedloge Dodika i SNSD-a da BiH s puta za članstvo u NATO-u prijeđe na trasu saradnje s NATO-om? Naivni, nesposobni, nespretni? Nešto drugo – upitao je Konaković.

Odluka Parlamenta BiH

Da bi Bosna i Hercegovina postala dio NATO saveza, prema Programu reformi, potrebno je da tu odluku donese Parlament Bosne i Hercegovine. Trenutno u entitetu RS ne postoji politička opcija koja podržava članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u. Međutim, to ne treba uzimati kao stanje koje se ne može promijeniti jer je SNSD od pobornika NATO puta prešao na stranu protivnika, pa ne treba isključiti mogućnost da bi, uz odgovarajuće poticaje, neke političke opcije mogle promijeniti trenutne stavove.

Program reformi koji je poslan 2019. označio je učešće BiH u MAP-u, odnosno Akcionom planu za članstvo. A s obzirom na to da je termin MAP izazivao brojne političke krize i blokade, termin Program reformi je postao prihvatljiviji.