Ministar Džindić ohrabruje: Nema najava da bi nam plin mogao biti ‘zavrnut’, ali bi računi mogli biti manji… A struja?

Hoćemo li imati dovoljno plina i hoćemo li ga plaćati još skuplje? Hoćemo li imati dovoljno struje? Da li će i ona poskupiti) Možemo li proizvesti dovoljne količine uglja? Šta će biti sa zagađenjem zraka? Šta de se dešava sa izgradnjom termobloka 7 u Tuzli, da li je taj projekat definitivno propao? Na ova, ali i druga aktuelna pitanja ministar Džindić odgovara za DEPO Portal

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić odgovara na neka od gorućih pitanja pred nastupajuću grijnu sezonu, od koje strahuje cijela Evropa pa tako i građani Bosne i Hercegovine.

Hoćemo li imati dovoljno plina i hoćemo li ga plaćati još skuplje? Hoćemo li imati dovoljno struje? Da li će i ona poskupiti) Možemo li proizvesti dovoljne količine uglja? Šta će biti sa zagađenjem zraka? Šta de se dešava sa izgradnjom termobloka 7 u Tuzli, da li je taj projekat definitivno propao? Na ova, ali i druga aktuelna pitanja ministar Džindić odgovara za DEPO Portal.

Razgovarala: Dina GANIBEGOVIĆ  

Poštovani ministre Džindiću, ratni sukobi u Ukrajini izazvali su velike poremećaje na svjetskom tržištu energenata, što je, između ostalog, podstaklo i izuzetno veliku potražnju za ugljem iz bh. rudnika. Da li BiH može proizvesti dovoljne količine uglja da podmiri naše potrebe?

U Federaciji Bosne i Hercegovine proizvodnja uglja je osnov za proizvodnju električne energije, a ugalj u ukupnom energetskom potencijalu zauzima većinski udio. Trenutna proizvodnja uglja u Federaciji Bosne i Hercegovine je oko 90% od ukupno planiranih količina. Bilansne rezerve lignita i mrkog uglja u Federaciji BiH iznose oko 2,5 milijardi tona (ligniti 1,51 milijardi, mrki ugalj 972,8 miliona), što u ovom vremenu čini nezamjenljiv energetski potencijal. Od ukupne godišnje proizvodnje uglja oko 82% preuzima JP Elektroprivreda BiH, za potrebe termoelektrana u Tuzli i Kaknju. Oko 16% proizvedenog uglja isporuči se industriji i ostalim potrošačima, a 1,5% – 2% izvozi se u susjedne države.

A da li se ta prizvodnja može povećati da bi se ugalj mogao i izvoziti? Je li to realan scenarij?

Što se tiče povećanja proizvodnje, ona je svakako moguća, ali su potrebna značajna investiciona ulaganja u novu opremu kao i rezervne dijelove za postojeću. Takođe, jedan od značajnih problema, a koji se odnosi na povećanje proizvodnje, jeste i nedostatak radnika u direktnoj proizvodnji, obzirom da sve veći broj radnika otkazuje ugovore o radu po raznim osnovama (na lični zahtjev, sticanjem uslova za penziju), čime je značajno smanjen broj proizvodnih uposlenika što u konačnici ugrožava normalno funkcionisanje procesa proizvodnje.

Povećano korištenje uglja ponovo će dovesti do zagađenja zraka, što je i do sad predstavljao veliki problem bh. građanima. Kakav je kvalitet uglja koji se proizvodi u BiH?

U Bosne i Hercegovine je za očekivati da će ugalj još izvjesno vrijeme imati ključnu ulogu za proizvodnju električne energije. Kvalitet nalazišta uglja zavisi od različitih tipova vegetacije od kojh je ugalj nastao, dubine sloja uglja, temperature i pritiska na tim dubinama i vremena koje je bilo potrebno za nastajanje uglja u ležištu.

Da li možemo reći da imamo dovoljne količine “kvalitetnijeg” uglja koji bi barem malo umanjio neminovno zagađenje?

Zagađenje zraka se umanjuje ugradnjom savremenih filtera u termoelektranama, odnosno postrojenja za odsumporavanje i u narednom periodu su planirane dodatne aktivnosti na odsumporavanju i ugradnji filtera, čime će se smanjiti nivo zagađenja.

Sudeći po situaciji u kojoj su se našle brojne evropske države kojima je Rusija prekinula isporuku plina, može li se reći da je BiH u povlaštenijem položaju od njih, imjući u vidu da se navodi da plin za BiH neće biti “zavrnut”?

Bosna i Hercegovina, odnosno Energoinvest ima potpisan dugogodišnji ugovor sa ruskim Gazpromom o nabavci plina za našu zemlju i do sada nije bilo nikakvih problema u isporuci, niti imamo bilo kakvih najava o prekidu isporuke. Naravno, svjesni smo nepredvidivosti rata, ali u ovom trenutku nismo u kategoriji zemalja kojima prijeti prekid isporuke ruskog plina.

Obzirom da se cijena plina određuje na bazi devetomjesečne promjene cijena naftnih derivata, a znajući da je cijena barela nafte na svjetskom tržištu trenutno ispod 100 dolara, može li se u BiH od 1. oktobra očekivati smanjenje cijena plina?

Cijena koju Gazprom određuje prema nama se određuje prema tačno određenoj formuli i ona će nam biti dostavljena posljednjeg dana ovog kvartala, ali uvijek prati kretanje cijena nafte i naftnih derivata u proteklih devet mjeseci. U skladu sa pristiglom cijenom i Vlada FBiH odmah reagira i smanji cijenu prema distributerima, tako da je, u slučaju snižene cijene, za očekivati da Sarajevogas i Toplane odmah snize cijenu i prema krajnjim potrošačima.

Hoće li to uticati i na cijenu grijanja?

Naravno, u tom smjeru mi smo poduzeli neke korake i predložio sam Vladi, što je na posljednjoj sjednici i usvojeno, da se ukine PDV na uvoz plina, tako da odmah nakon što to usvoji državni parlament, očekujem smanjenje cijene prema krajnjim potrošačima.

Da li FBiH ima u planu praviti skladište prirodnog gasa i na kojoj lokaciji bi se nalazilo?

Postoji ideja da se napravi manje skladište koje će imati rezerve za kraći vremenski period gdje bismo reagirali da se smanje udari kada je najveća potrošnja, takozvani pikovi i razgovara se o dvije lokacije i nadam se što skorijoj realizaciji ideje.

Međutim, ukoliko bi ipak došlo do nestašice plina u BiH, da li bi električna energija mogla pokriti ovu “rupu” i na koji način?

S obzirom da je situacija s ratnim dešavanjim nepredvidiva i da na to nemamo uticaja, mi smo poduzeli mjere omogućivši pokretanje, odnosno rad manjih blokova u termoelektranama i povećanjem kapaciteta osigurali bismo dovoljne količine eleketrične energije kako u tim vanrednim okolnostima građani ne bi ostali bez grijanja i kako bismo lakše prebrodili zimu.

Poznato je da BiH izvozi struju, dakle ima je dovoljno za svoje potrebe. Ipak, da li se i pored toga može očekivati rast cijena ovog energenta?

U nekoliko navrata sam podvlačio i sad ću ponoviti da ove godine neće doći do povećanja cijene električne energije u Bosni i Hercegovini. Cijene električne energije na svjetskom tržištu su ogromne i elektroprivreda bi izvozom ostvarila ogromnu zaradu, ali smo se odrekli te zarade kako bismo građanima omogućili prihvatljive cijene ovog energenta. Pored toga, osigurali smo i pomoć za penzionere i socijalno osjetljive kategorije u iznosu od 100 KM, kako bismo im olašali život u ova teška vremena.

Vlada Federacije BiH prihvatila je prijedlog Elektroprivrede da se ne prihvate alternativni podizvođači ključne opreme za gradnju termobloka 7 u Tuzli. Da li to znači da je taj projekt definitivno “propao” i da se od njega odsutalo?

Elektroprivreda je, nakon izvršenih stručnih analiza i pravnih pitanja vezanih za ugovor, donijela odluku i predložila da se ne usvoji priedlog za alternativnog podizvođača. Sve je to precizno obrazložila i mi smo to samo proslijedili Parlamentu FBiH na odlučivanje. Elektroprivreda će insistirati na tome da podizvođači ostanu isti, a da li će kineska strana to ispoštovati je druga tema.

Ukoliko projekat propadne, koliki će biti gubici za Vladu FBiH i ima li načina da se vrati do sada uloženi novac te kako će dalje funkcionirati ova termoelektrana?

Želim istaći da Vlada FBiH do sada nije imala, niti će imati bilo kakve gubitke… Elektroprivreda je uložila oko 30 miliona KM na pripremne radove i izdala je avans po EPC ugovoru za izgradnju Bloka 7 koji je osiguran garancijom najjače klase te tako ne predstavlja ulaganje i iznosi 238 miliona KM. U slučaju da kineska strana ne bude mogla ispoštovati ugovor, vjerovatno će se naći način da se dosadašnja ulaganja pokriju.

Depo.ba