Minimalac samo na papiru: Stvari su postale još gore

Nakon pet mjeseci od primjene povećanja najniže plate u Republici Srpskoj, razmatraju se njegovi efekti. Za sindikaliste, ovo povećanje donosi pozitivne rezultate, ali za poslodavce predstavlja izazov, zbog čega traže da se ova kategorija ubuduće definiše kroz zakon.

Početkom godine, najniža plata u Republici Srpskoj povećana je na 900 KM, odlukom Vlade, zbog nedostatka dogovora socijalnih partnera. Dok se analizira uticaj ovog povećanja, u Federaciji Bosne i Hercegovine najniža plata i dalje ostaje na čekanju, iako je obećano povećanje na hiljadu KM.

Sindikati ističu da povećanje minimalne plate za 200 KM nije rezultiralo masovnim otpuštanjem radnika, kako su ranije upozoravali poslodavci. Podaci za prvih nekoliko mjeseci ove godine pokazuju veći priliv u budžetske fondove, te porast prosječne plate. Međutim, zbog rasta cijena, povećanje kupovne moći nije značajno. Predstavnici radnika tvrde da nema negativnih posljedica, ali ističu problem što je najniža plata postala jedina obavezna isplata za oko 35 posto zaposlenih.

Iako povećanje najniže plate nije dovelo do očekivanog lančanog povećanja, sindikati razmišljaju kako uticati na ovaj problem, dok poslodavci zahtijevaju donošenje zakona koji bi regulisao visinu najniže plate.

U Vladi Republike Srpske vjeruju da je odluka o povećanju minimalca na 900 KM bila ispravna, štiteći pritom radnike i doprinoseći punjenju budžeta. Premijer Radovan Višković ističe da nema značajan pad zaposlenosti, što demantuje tvrdnje da je povećanje minimalne plate udar na privrednu aktivnost.

Dok se u Republici Srpskoj analiziraju efekti povećanja minimalca, u Federaciji Bosne i Hercegovine se i dalje čeka usvajanje zakona kojim bi se omogućilo obećano povećanje na hiljadu KM. Radnici i dalje čekaju na veće zagarantovano primanje, dok Vlada Federacije BiH privremeno omogućava poslodavcima isplatu neoporezive pomoći radnicima kao alternativu.