Milioni se ulažu u ceste širom Federacije, ali mnoge su još u lošem stanju i nesigurne

Samo u protekle tri godine za izgradnju autocesta i brzih cesta izdvojeno je blizu 500 miliona KM, s tim da novac koji se ne utroši u tekućoj godini se prenosi u narednu, objašnjava nam Denis Lasić, federalni ministar prometa i komunikacija. Na pitanje u kakvom su nam stanju ceste, tuneli, mostovi u Federaciji Bosne i Hercegovine Lasić nam je naveo spisak cesta, tunela, mostova, koji su se radili ukazavši kako su programom modernizacije magistralnih cesta obuhvaćeni projekti u cijeloj Federaciji.

Lasić je naveo i neke od važnijih realiziranih projekata u njegovom mandatu, a među kojima su Kladanj – Podpaklenik uključujući prijevoj Karaula – trasa i dva mosta na pravcu Sarajevo – Tuzla.

Tuzlanski kanton je postao slijepo crijevo

Zatražili smo komentar Fahrudina Skopljaka, delagata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koji živi u Tuzlanskom kantonu i na sjednice Doma naroda vozi preko Karaule.

– Ja putujem preko Karaule, to vam je između dva i po i tri sata svaki put u jednom pravcu nekih 120 kilometara. Ono što je specifično za ovaj kanton jesu ta tri putna pravca. Magistralni jedan prema Sarajevu, drugi prema Doboju i treći prema Orašju. Ne znate gdje je gore stanje, gdje god krenete, začepljenja su. Nemamo ni kilometra autoceste i generalno je ovaj kanton postao slijepo crijevo kada je u pitanju putna infrastruktura – kazuje nam Skopljak.

Dodaje kako je sigurnost u saobraćaju u dobroj mjeri uvjetovana odgovornošću vozača.

– Saobraćajnice su preopterećene i to svakako dovodi i do više nesreća, uzgrožena je i sigurnost u saobraćaju. Zakrčenje je prisutno u sva tri pravca, prema Orašju, prema Gračanici, iz Tuzle prema Sarajevu, to je katastrofalno stanje. Mora se mijenjati. Mi bismo u ovoj godini trebali početi sa izgradnjom jedne dionice, neka stručnjaci kažu je li to prema Sarajevu ili Orašju, ali ne treba više pričati, već raditi. Neka to bude sa više saobraćajnih traka, preglednije – naglašava Skopljak.

U sklopu rekonstrukcije i sanacije mostova u proteklom periodu Lasić navodi da su se radili mostovi preko rijeke Ljubine, Sane u Ključu, Plive u Jajcu. Zatim, most preko duboke prepreke Komar, preko Vrbasa u Bugojnu…

Od tunela, tu je rekonstrukcija Vranduka u dijelu Topčić Polje – Lašva.

U 2019. godini izdvojeno 270 miliona KM

– Što se tiče iznosa sredstava za projekte u Federaciji BiH ovo ministarstvo za svaku godinu posebno predlaže a Vlada Federacije BiH za svaku godinu posebno usvaja Program utroška sredstava “Kapitalni transferi javnim poduzećima – Transfer za izgradnju autocesta i brzih cesta”. Tako je za 2021. godinu navedeni Program usvojen u iznosu od 103,2 miliona KM. Za 2020. godinu Program je iznosio 100 miliona KM i za 2019. godinu 270 miliona KM. Odobrena sredstva se investiraju isključivo namjenski nakon odrađenih radova i prema dostavljenim računima i izvještajima, tako da se neutrošena sredstva prenose na narednu godinu – objašnjava Lasić.

U sklopu projekta koji su završeni navodi se i dionica Skokovi – Srbljani, “Mala Lisa”, crna tačka i Bosanski Petrovac – Ključ prijevoj Lanište, izgradnja trake za spora vozila.

Razgovarali smo i sa Huseinom Rošićem, zastupnikom u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH koji na sjednice u Sarajevo dolazi iz Unsko-sanskog kantona.

– Saobraćajna komunikacija Unsko-sanskog kantona sa Sarajevom, moram priznati je jako loša. Posebno se to odnosi na M17 i M15, magistralne ceste koje se u biti održavaju i bilo je tu ulaganja. Dio Laništa na ulazu u Ključ, gdje je više od dva miliona KM uloženo već, i napravljena je ta spora traka za vozila i dio Petrovca, dio magistralne ceste je rekonstruisan. Ima tu pomaka, međutim ovaj dio dolje od Mrkonjića pa sve do Viteza, do ulaza na autoput Sarajevo, je jako loš i tu najviše gubimo vremena. Tu se već nekoliko godina govorio da će se taj dio ceste rekonstruisati, da će se krenuti u izgradnju brze ceste prema Krajini – govori nam Rošić i dodaje:

– Koliko je meni poznato urađena je sva projekta dokumentacija, ali mislim da općina Vitez najviše koči taj proces zato što trasa koja je trebala biti izgrađena, ona u biti njima nije odgovarala pa nisu dali ni potrebnu dokumentaciju. Dio od Bihaća do Ključa je sasvim solidan, Ceste FBiH ulažu u taj dio i dosta je uloženo, pripremljeno je i četiri miliona KM za Ripač, odnosno, Ripački klanac, brza traka. Međutim, tu je i do lokalnih zajednica jer sve upotrebne dozvole dolaze od kantona i lokalnih zajednica tako da dosta projekata kasni. Ali ono što je u bitno jeste da su osigurana 24 miliona eura koji su djelomično implementirani, a najvećim dijelom nisu zbog lokalnih zajednica.

Sporost lokalnih zajednica kod izdavanja dozvola

U ovoj godini planiran novac za projekat izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša.

– To je najznačajniji projekat u posljednjih nekoliko decenija i jedva čekamo da se krene sa implementacijom jer bi sva građevinska operativa u našem kantonu imala posla. Pozitivno je da je raspisan javni poziv za idejni, glavni i izvedbeni projekat, tako da općine, gradovi koji prve urade eksproprijaciju i potrebnu dokumentaciju, te će se dionice prve početi i raditi. Od tih općina zavisi koliko će se zapravo brzo ići sa implementacijom. Ja znam unazad nekih pet, odnosno 10 godina su planirana značajna kreditna sredstva za USK, ali jednostavno ne dolazi do realizacije zbog sporosti administracije.

Upitali smo ga koliko mu je potrebno vremena vozilom od Bihaća do Sarajeva.

– Sa nekom normalnom vožnjom treba mi od 4,5 do pet sati, ovisno o vremenskim uvjetima – kazao nam je Rošić.