Milioni iz državnih kompanija prebačeni stranačkim tajkunima

Odgovarajući na optužbe koje je Bakir Izetbegović u gostovanju iznio na račun njega i trojke, lider NiP-a Elmedin Konaković kazao je kako će uskoro otkriti milionske ugovore koje su državne firme koje su bile pod kontrolom SDA postizale s tajkunima bliskim Izetbegoviću i ovoj stranci.

– U energetskom sektoru je izgubio samo njegov privatni tajkun iz Živinica, a u narednim sedmicama ćemo pokazati kakve su ugovore u posljednjim sedmicama mandata pravili u JP EP s tajkunima bliskim SDA, baš onima koji su kupovali ruke u Domu naroda kojim su željeli postati “legitimni predstavnici” Bošnjaka – naveo je Konaković.

Lider NiP-a je naveo i da će vrlo brzo objaviti informacije o tome koliko je višemilionskih ugovora s firmama koje su bile njegovo vlasništvo sve do stupanja na funkciju direktora potpisao i smijenjeni direktor JP “Autoceste FBiH” Elmedin Voloder.

Očajnički pokušaji održavanja na vlasti, režiranje izbora potpredsjednika preko kupovine delegata, blokiranje parlamentarne većine i neviđena hajka u kojoj su promjenu vlasti predstavljali kao udar na Bošnjake i maltene kraj BiH iza sebe su imali puno prizemnije motive.

A upravo su državne firme i kontrola nad milijardama maraka koje su prihodovale bile jedan od glavnih stubova moći ove stranke.

U njima se na direktorska mjesta postavljaju stranački funkcioneri, a vlastito članstvo zapošljava kao radna snaga. Tako je, primjerice, bivši direktor „Elektroprivrede“, firme čiji je prihod u 2021. iznosio milijardu i 123,47 miliona KM, bio Admir Andelija, istaknuti član SDA. Još drastičniji primjer je „BH Telecom“, čiji je direktor Sedin Kahriman istovremeno bio i predsjednik Kadrovske komisije SDA.

Mirsad Mujić, generalni direktor „BH Pošte“, također jedne od najvećih firmi u BiH, član je Glavnog odbora SDA i IZBiH.

Tu su bili i spomenuti direktor “Autocesta FBiH” Elmedin Voloder, kao i direktori još desetina državnih firmi kojima upravljaju kadrovi SDA.

Osim navedenih, tu su još i doslovno stotine firmi pod kontrolom SDA. Osim desetina direktora, u njima su još bili brojni kadrovi na upravnim pozicijama i hiljade zaposlenih povezanih s ovom strankom.

Konaković je naveo da su upravo višemilionska sredstva iz državnih kompanija nuđena za podmićivanje zastupnika nove većine.

Naravno, kontrola nad ovim resursima davala je SDA i moć „oblikovanja“ ostatka društva, od kupovine poslušnosti medija i pojedinaca sponzorstvima državnih firmi, preko namještanja javnih nabavki, uhljebljivanja stranačke mašinerije, ličnog bogaćenja, do prodaje radnih mjesta.

Tako je uspostavljena stranačka korporativistička „javno-privatna ekonomija“, kojom se stvorila nova vrsta feudalizma u našoj državi. Državne kompanije pod kontrolom kadrova SDA osiguravale su poslove privatnim kompanijama u vlasništvu tajkuna povezanih s ovom strankom. Na taj način osiguravalo se da blago ostane u vlasništvu i pod kontrolom ljudi povezanih s Bakirom Izetbegovićem i SDA, a tržišna ekonomija ostane samo slovo na papiru.

Silazak s vlasti za SDA znači, u doslovnom smislu, gubitak goleme piramidalne strukture moći koja broji milijarde KM i stotine hiljada ljudi. A s gubitkom te piramide pitanje je da li SDA kao interesni klan uopće i preživljava, odnosno koliko pojedinaca i interesnih grupa će ostati lojalno stranci, a koliko će se razbježati glavom bez obzira i staviti na raspolaganje novim vlastima.