Milioni eura otišli nevladinim organizacijama u BiH koje favorizuje politika

Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala objavila je danas izvještaj o nezakonitim finansijskim tokovima u Bosni i Hercegovini. U izvještaju su obuhvaćeni i Srbija i Crna Gora.

Piše: A. DUČIĆ

Navedeni izvještaj sadrži informacije o mehanizmima pomoću kojih se novac, nezakonito zarađen, prenosi u kao i iz privrede i iz njih inviduama koji se bave kriminalnim aktivnostima.

Globalna incijativa je, kako se navodi, u BiH otkrila da se dio javnog novca usmjerava prema nevladinim organizacijama (NVO) i organizacijama civilnog društva (OCD) na osnovu političkog favorizovanja.

– Složeni etnički sastav BiH doveo je do mnoštva reprezentativnih organa i rastuće potrošnja javnog sektora. Prema dostupnim informacijama, u BiH postoji oko 25.000 organizacija civilnog društva, a stručnjaci navode da je samo 15.000 aktivnih. Osim toga, u Bosni i Hercegovini postoji 1.300 nevladinih organizacija za koje se procjenjuje da su naprimjer potrošile 64 miliona eura u 2007. sa malo vidljivih rezultata. Oko 40 posto sredstava se ovim organizacijama odobrava bez javnih konsultacija – kaže se u izvještaju.

Reprezentativni primjer ove vrste “kronizma”, kako se navodi, može se naći u Gradu Sarajevo. Kakos u naveli, prema povjerljivim informacijama, rutinski se daje oko 410.000 eura bez javnosti konsultacije.

– Godišnje se usmjerava oko 100.000 do 150.000 eura organizacijama mladih, kulturnim i sportskim udruženjima dodijeljenim putem javnog procesa. Ali oba tipa primaoca su često povezani sa političkim partijama ili sa samim gradonačelnikom. Iako nisu svi koruptivno isplaćeni iznosi, uvjereni smo da dobar dio jeste – ističe se.

Nadalje, kako se navodi u izvještaju, bilo je i mnogo primjera brčanskih političkih partija povezanih sa koruptivnim finansiranjem.

– Na primjer, od planiranih dva miliona eura izdvajanja nevladinim organizacijama u 2018. godini, jedan službenik je dodijelio više od 325.000 eura različitim fiktivnim organizacija. Na nivou ministarstava postoje dodatni dokazi o korupciji. Jedan sagovornik iz Uprave za indirektno oporezivanje naveo je značajne prevare oko oporezivanja naftnih derivata u proteklim godinama, ali ovo nije propisno istraženo zbog političkog pokroviteljstva direktora – ističe se u izvještaju.

U Bosni i Hercegovini i Srbiji, dalje se ističe, utaja poreza koji se plaćaju za zaposlene široko je rasprostranjena.

Uposlenicima se daju minimalne plaće, a ostatak primanja se plaća gotovinom.

Bivši istražitelj finansijskog kriminala u BiH izvjestio je za Globalnu inicijativu u kojoj mjeri je ova firsta nezakonitog toka novca široko rasprostranjena. Naveo je i da je široko rasprostranjena pojava izbjegavanja carinskih kontrola, izlaženje u susret krijumčarima, tolerancija države prema sivoj ekonomiji…

Utaja poreza je, ističe se, značajan problem u sve tri zemlje. Srbija u prosjeku gubi 100 miliona eura godišnje, dok Crna Gora, sa privredom jedne desetine veličine Srbija gubi do 60 miliona eura. Bosanskohercegovački građani koji su zaposleni primaju do polovine svojih plaća u gotovini.

Dostupne procjene ukazuju na to da više od 20 posto tržišta duhana u Crne Gore i Bosne i Hercegovina je nezakonito, a zemlje djeluju i kao tranzitne zemlje u tom smislu.

Također, kaže se u izvještaju, pranje novca se obično procjenjuje na između 2-5% posto BDP-a,što je ekvivalent od 402 miliona do jedne milijarde eura u Bosni i Hercegovini, 110–275 miliona eurau Crnoj Gori i jedne do 2,5 milijardi eura u Srbiji samo u 2020. godini.