Mikrobiolog Jelena Nastasić Femić: Prestati sa psihološkim pritiskom na ljude, virus postoji i svi trebamo poštovati preventivne mjere

Ni najmanje nije neočekivano da broj zaraženih u BiH raste. To smo i očekivali, jer su vanredne mjere, koje su bile na snazi, imale za cilj da u prvom momentu spriječe skok zaraženih, a da se mi  pripremimo, kaže Jelena Nastasić Femić, specijalista medicinske mikrobiologije i parazitologije.

Ova doktorica, koja inače i radi testove za detekciju SARS-CoV-2, neki dan je na svom tviter profilu napisala sljedeće: “Pustiti ljude da žive normalno, prema kliničkoj slici određivati terapiju, prema indikacijama testirati, podatke ne objavljivati svakodnevno, a ponašati se kao i prema svim drugim respiratornim infekcijama”.

Na pitanje na čemu zasniva svoj prijedlog, kaže da je suludo koliko se ljudi drže pod psihološkim pritiskom.

– Slušam i čitam šta ljudi pričaju i pišu, sa jedne strane, a s druge ja radim testove za detekciju SARS-CoV-2. Od početka je toliko oprečnih informacija, uz stalno bombardovanje u vijestima o broju inficiranih i umrlih. Dodajte tome i ekonomske probleme koji su prisutni i dobijete isprepadane i sluđene ljude, te jedni vjeruju, drugi negiraju sve i pričaju o teorijama zavjere. Jer u bezmalo svakoj ulici nema inficiranih, ali ima umrlih od raka, srca, šloga, a onda upalite vijesti i udarna vijest je opet korona virus, a vama posao propada. S druge strane, znam da virus itekako postoji, da ljudi oboljevaju, da su pozitivni i sa kliničkom slikom i bez nje. I tu jednostavno reagujem kao ljekar: ostavite nama da radimo svoj posao, da pregledamo, da testiramo i da liječimo. Vaše je samo da poštujete preporuke koje smo vam dali i da organizujete svoj život najbolje što možete bez stalne presije. Znate, po podacima od infekcije korona virusom na svijetu je umrlo oko 500.000 ljudi, a zbog kardiovaskularnih bolesti svake godine umre oko 17,9 miliona ljudi, pa ne vidim da se nešto diže panika oko toga. A sa ovakvom presijom na ljude imaćemo veću smrtnost od visokog pritiska i srca nego od virusa. Suludo je ljude više držati pod takvom psihološkom presijom i ekonomskim problemima. Bolje je još više insistirati na pravilima ponašanja u zatvorenim prostorima i organizaciji rada. I zakonom regulisati pravila ponašanja gdje je to potrebno. Nažalost, to ne zavisi toliko od nas koliko od svjetske politike i preporuka WHO, koja je činjenično, dosta lutala u preporukama i reakcijama, kaže Jelena Nastasić Femić.

Kada je u pitanju epidemiološka situacija u BiH, Nastasić Femić kaže da je najbitnije da nemamo skok teških bolesnika i umrlih od koronavirusa.

– Najbolji opis svih priča oko korona virusa koji sam čula je: „To vam je kao religija, možete vjerovati ili ne, ali obreda morate da se pridržavate“. Znači, virus je tu, mora da prokuži populaciju, naše je da poštujemo pravila ponašanja. Ni najmanje nije neočekivano da broj zaraženih, tačnije broj osoba kojima je laboratorijski potvrđena infekcija sa SARS-CoV-2 raste. To smo i očekivali, jer su vanredne mjere koje su bile na snazi imale za cilj da u prvom momentu spriječe skok zaraženih, a da se mi pripremimo: sa bolnicama, izolacijama, sa obukom ponašanja, s opremom i laboratorijama za detekciju virusa. Da se narod obuči kako se ponašati. Da steknemo iskustvo. Što smo i uspjeli. Sada ljudi rade, više komuniciraju direktno, putuju. Više se testira. Sve to dovodi do povećanog broja potvrđenih infekcija. Ali ono što je bitno je da nemamo skok teških bolesnika i umrlih. I dok je tako ne zabrinjava me, kaže Nastasić Femić.

Kako kaže Jelena Nastasić Femić, jedan od razloga povećanog broja zaraženih je i povećan broj testiranja.

– Sami ste i dali djelimični odgovor koristeći izraz „potvrđenih slučajeva“. Tu imamo statističke podatke koji nas prepadaju ako se samo gleda broj novoinficiranih i ukupno inficiranih, a ne svi podaci. Zatim, tu je i ponašanje društva i pojedinaca. Razlog za statistički veći broj inficiranih je veći broj testiranja u BiH. BiH je uradila 88.548 testova ili 26.989 testova na milion stanovnika. Hrvatska 76.266 ili 18.577 na milion stanovnika. Crna Gora je uradila ukupno samo 13.186 testova. Znači obje manje od nas. Jasno je kakav će rezultat biti u brojevima. A Srbija je uradila 385.713 testova ili 44.145 na milion stanovnika. I očekivano ima najveći broj. Slovenija je rano počela s testiranjima, i to veliki broj; do sada su imali 100.313 testova, a najmanji broj stanovnika, proporcionalno najviše po broju stanovnika. Primjenila je sve propisane mjere i veoma brzo došla do toga da određeni period nema nijedan potvrđen slučaj i mogla je tad proglasiti kraj epidemiji. Sad ponovo ima, ali su vezani za putovanja i kontakte. Odgovor je u broju testiranja. Koje države više testiraju, imaju i veći broj, što opet znači da je virus svugdje prisutan.  A očito je tako i u svijetu. Povećan broj testiranja, sa 99 odsto inficiranih s blagom slikom i jedan odsto s težom. Stvarni razlog povećanja broja inficiranih je povećan broj kontakata između osoba, kao i putovanja, zasićenost ljudi pričom o koroni.  Ali, ne možete čitavu ljudsku populaciju zatvoriti pod staklenim zvonom, s obzirom da je u svijetu 1.302 oboljela od infekcije korona virusom na milion stanovnika. U Njemačkoj, recimo, 2.324, a kod nas, u BiH 1.199. Skoro duplo manje. A nama Njemačka određuje pravila. Ali to vam je politika, kaže Jelena Nastasić Femić.

Na pitanje šta očekuje od drugog vala pandemije, kaže da je najbolja stvar koju možemo uraditi upravo ta da zaštitimo sebe kao pojedinca.

– S obzirom da imamo u ljetnom periodu oboljele od infekcije SARS-CoV-2, a sjećamo se da smo nosili zimske jakne kad je počelo, jasno je da infekcija ovim virusom nema sezonski karakter, nego da je on prisutan bez obzira na godišnje doba i da se prenosi direktnim kontaktom. Vidi se da se javljaju žarišta i da u ovom periodu obolijeva radno sposobna populacija. Zbog kontakata i putovanja. Ljudi moraju da rade i imaju kontakte. Zatim, virus mutira. Takođe, ovo je novi virus s kojim se srećemo i  kao vrsta nemamo urođeni imunitet. Kada se sve sabere, jasno je da se populacija mora prokužuti, a da će pojedinac reagovati zavisno od svog zdravstvenog stanja i količine infektivne doze kojoj je izložen. To je ono što je sad poznato. Zato se i insistira na ličnim mjerama zaštite. Pretpostavljati kako će se virus ponašati u budućnosti bilo bi čisto gatanje. Lično bih voljela da se ponaša kao virus SARS, kada je epidemija, koja je počela novembra 2002. u Kini, trajala 2003. i do maja 2004. jednostavno nestala, zaključuje Nastasić Femić prenosi Srpskainfo.