Medicinski radnici iz BiH idu u inostranstvo ili u penziju, a novih nema

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procijenila je da će se do 2030. godine pojaviti globalni nedostatak od 18 miliona doktora i medicinskih sestara. Taj trend će pogoditi, uglavnom, zemlje s nižim dohotkom.

Sve veći broj doktora i medicinskih sestara napušta BiH tragajući za bolje plaćenim poslom, a njihovo najčešće odredište su države članice Evropske unije, poput Njemačke, ali i Hrvatske i Slovenije. Fenomen odlaska doktora iz BiH poprima epidemijske karakteristike, a odlaze oni koji bi u idućih 10-15 godina trebali steći nužno iskustvo i preuzeti zdravstveni sistem.

Nažalost, tačna evidencija doktora koji su napustili BiH ne postoji, međutim, ilustracije radi, navedimo podatke Doktorske komore FBiH koji kažu da je BiH samo u 2018. godini napustilo 267 doktora. Godinu prije taj broj bio je veći jer su BiH napustila 362 doktora. Doktorska komora USŽ izišla je u javnost s podacima da je tokom 2020. godine ukupno 14 doktora ispisano iz registra doktora, 2021. godine iz registra je ispisano 17 doktora, a u 2022. godini ispisano je ukupno 15 doktora. Brisanje iz evidencije Doktorske komore ne traže svi, što samo može značiti da je broj onih koji su otišli veći. Trend odlaska doktora specijalista s područja USŽ nastavio se i u protekloj godini, pa je tako zdravstvene ustanove u u tom periodu napustilo 35 mladih doktora.

Potvrdio je to Amir Rekić, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologa USŽ, dodavši kako postoji više razloga zašto mladi doktori odlaze u potragu za boljim angažmanom i egzistencijom.

“Dvadeset doktora nas je napustilo i otišlo u druge zdravstvene ustanove u našoj zemlji, a petnaest kolega otišlo je raditi u inostranstvo. Riječ je o mladim doktorima i to je ogroman gubitak koji nije lako nadoknaditi”, kazao je Rekić.

Prema njegovim riječima, jedan od razloga odlazaka je što se u većini ovdašnjih zdravstvenih ustanova mladim doktorima na početku njihova rada ne nude stalni radni ugovori, već ugovori na određeno vrijeme.

“Nakon što se oni ponovo vrate na evidenciju službi za zapošljavanje, mnogi od njih razmišljaju o odlasku u inostranstvo ili druge sredine. Zbog toga je nužno mijenjati propise koji regulišu uslove zapošljavanja doktora”, istakao je Rekić.

U USŽ u prosjeku radi oko 130 doktora na 100.000 stanovnika. BiH je u posljednjih 13 godina izgubila oko 409.000 stanovnika, odnosno njih oko 12 odsto, pokazuju podaci državne Agencije za statistiku.

“Institucije vlasti, istovremeno, nemaju službene evidencije o broju medicinskih radnika koji su napustili zemlju. Procjenjuje se da je iz BiH u posljednjih pet godina otišlo hiljadu doktora medicine i 200 doktora specijalista”, navedeno je u publikaciji Međunarodne organizacije za migracije (IOM) iz 2022. godine.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procijenila je da će se do 2030. godine pojaviti globalni nedostatak od 18 miliona doktora i medicinskih sestara. Taj trend će pogoditi, uglavnom, zemlje s nižim dohotkom.

U javnim zdravstvenim ustanovama u FBiH, prema podacima iz 2022. godine, bilo je zaposleno više od 20.600 medicinskog osoblja, a među njima 5.387 doktora medicine. U Republici Srpskoj je u 2022. godini bilo zaposleno više od 10.480 radnika, a od toga 2.836 doktora medicine, podaci su Zavoda za statistiku.

Na trend starenja zdravstvenih radnika upozorili su iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, ističući da gotovo 28 odsto doktora medicine u FBiH ima 55 i više godina.

Za BiH doktore i medicinske sestre Njemačka je godinama najprivlačnija destinacija. Više od 5.850 ih se odselilo u tu zemlju od 2013. godine do 2020. godine, pokazuje evidencija Agencije za rad i zapošljavanje BiH. U Njemačkoj je do 31. decembra 2019. godine bilo registrovano 580 doktora iz BiH, pokazuju podaci Njemačke zdravstvene asocijacije. Kako je potvrđeno iz te asocijacije, do kraja decembra 2022. godine bilo ih je 637, piše Večernji list.

Uz iseljavanje u zemlje EU, BiH se suočava i s migracijama medicinskih radnika unutar zemlje. Zdravstveni radnici iz manjih gradova odlaze u veće medicinske centre, što je stvorilo probleme stanovnicima manjih zajednica. Na problem nedostatka pedijatara, koji bi mogao postati i ozbiljniji u budućnosti, upozoravaju i iz Udruge pedijatara u BiH. U zdravstvenim ustanovama u FBiH u 2022. godini radilo je 217 pedijatara. To je za 11 manje u odnosu na 2020. godinu, pokazuju podaci Zavoda za javno zdravstvo u tom FBiH. Istovremeno , 84 ih ima više od 55 godina.

Srpska.info