Maslinovo ulje iz Hercegovine rame uz rame svjetskim uljima

Maslinova ulja iz Hercegovine dostigla su zavidnu razinu kvalitete što potvrđuju ocjene na domaćim i međunarodnim natjecanjima, stabla masline trenutno se prostiru na površini od 350 hektara, a treba napraviti sustav subvencija koji će potaknuti sadnju novih maslina kako bi se maslinarstvo u Hercegovini nastavilo razvijati i došlo do 1.000 hektara, što je naš cilj, kazao je u razgovoru za Fenu direktor Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) Mostar Marko Ivanković.

– Uzgoj maslina u Hercegovini datira još od rimskih vremena, postoje ostaci koji svjedoče o proizvodnji ulja u južnoj regiji Čapljine i Mogorjela, a maslina se intenzivnije sadi u zadnjih 10 do 15 godina. Prema statističkim podacima 1977. godine Hercegovina je imala oko 6.000 stabala masline, a danas, po našoj procjeni, imamo 87.000 stabala. Trenutno idemo u kompletnu inventarizaciju nasada maslina u Hercegovini, a što se tiče agroklimatskih uvjeta, mi smo rubno područje uzgoja ove biljke. Područje uzgoja masline u Hercegovini je od Trebinja do tunela Salakovac, pa tamo preko jednog dijela Širokog Brijega do Sovića prema Republici Hrvatskoj (RH), i ovaj južni dio prema Neumu – kazao je Ivanković.

Potrošnja maslinova ulja u BiH konstantno raste, no i dalje se radi o skromnim brojkama.

– Nismo dostigli potrošnju maslinovog ulja kakva je u Hrvatskoj, a to je oko dvije litre. Naša potrošnja je 0,24 litre po stanovniku, dakle da samo povećamo za duplo ovu potrošnju treba nam još 350 hektara, a da dođemo na jednu litru trebalo bi nam 1.400 hektara. Imamo mi i uvoznih ulja, ali potrošači više preferiraju naša domaća, što je znak povjerenja u kvalitetu – naveo je direktor FAZ-a.

Što se tiče kvalitete, Ivanković kaže kako su maslinova ulja proizvedena u Hercegovini iz godine u godinu sve bolja.

– Naša ekstradjevičanska maslinova ulja dostigla su zavidnu razinu kvalitete i drago nam je da to i naši potrošači prepoznaju, a kao što sam rekao i ranije, kvaliteta je potvrđena na našim natjecanjima, našim organoleptičkim ocjenama, Danima masline, ali i na međunarodnim natjecanjima, prije svega u Hrvatskoj, ali i šire – kazao je Ivanković.

Po njegovim riječima, organoleptičke ocjene maslinovog ulja u BiH radi panel za organoleptičku ocjenu koji je ušao u Službeni glasnik BiH 2017. godine.

– Naš panel svoju potvrdu doživljava na način da ulja koja ovdje na ocjenjivanju dobiju određen broj bodova, samo potvrde taj broj na međunarodnim natjecanjima, što je potvrda ispravnosti rada i kvalitete našeg panela. Mi smo prezadovoljni, ali moramo osigurati da što više naših proizvođača izlazi na međunarodne ocjene i na taj način širiti ugled proizvodnje maslina, odnosno ulja u BiH. Sljedeća priprema je vjerojatno za natjecanje u New Yorku, ali vrlo je zahtjevno pripremiti proizvođače za svjetsko natjecanje, sama prijava za ovo konkretno natjecanje u New Yorku košta 400 dolara, a to proizvođači ne mogu sami. Moramo naći načina da im pomognemo i mislim da ćemo im pomoći – kazao je Ivanković.

Federalni agromediteranski zavod, po njegovim riječima, prati svoje maslinare “od njive do stola”.

– Prilikom podizanja nasada oni su tu, osjećaju i dolaze u Zavod kao u svoju kuću, a mi smo tu za njih tijekom analize zemljišta, pomažemo prilikom izrade projekata, prilikom izbora asortimenta, sadnje, pisanja investicijskih studija, poslovnih planova i slično. Također, organiziramo i Dane masline gdje bude promotivna izložba, odnosno organoleptička ocjena, fizikalno-kemijske analize, a prije tri godine počeli smo ispitivati ljekovita svojstva naših maslinovih ulja i uskoro bismo trebali objaviti znanstveni rad na tu temu. Također, uz veliku pomoć FAZ-a osnovana je i Hercegovačka udruga uljara i maslinara – naveo je Ivanković.

Dodao je kako nema podatke koliko se godišnje izdvaja za podizanje nasada i uzgoj masline na kantonalnoj i federalnoj razini, ali da je u pripremi Strategija ruralnog razvoja FBiH gdje se za ruralni razvoj planiraju značajni iznosi.

– To se, među ostalim, odnosi i na ulaganja u višegodišnje nasade pa je tu i maslina, vinova loza, voće, dakle ono što mi ovdje imamo bit će obuhvaćeno novčanim podrškama. Do sada je nepovratni dio bio nekih 25 posto od ukupne investicije, sada to pokušavamo dignuti i vidjet ćemo što će biti – kazao je Ivanković.

Mišljenja je kako treba napraviti sustav subvencija koji će potaknuti sadnju novih maslina kako bi se maslinarstvo u Hercegovini nastavilo razvijati.

– Zajedno s proizvođačima uporno radimo na promociji maslinovog ulja kao namirnice s najboljim nutritivnim vrijednostima i mislimo da će maslinarstvo u narednih desetak godina uspjeti doći do navedenog cilja od 1.000 hektara, a zašto ne i više – kazao je Ivanković.

Što se tiče planova za budućnost, naglasio je kako se nada da će nakon dvije godine ponovno biti organizirani Dani masline.

– Također, s Vanjskotrgovinskom komorom razgovaramo da ovaj mjeseci napravimo okrugli stol na temu “stanje maslinarstva/uljarstva u Hercegovini”, gdje bi doveli istaknute stručnjake iz RH zajedno s našima, a cilj je naravno, kao i uvijek, našim uljarima i maslinarima približiti nove tehnologije i znanja – istaknuo je Ivanković.