Manje nas je, ali koliko? – Od novog popisa stanovništva ništa prije 2025.

Bosna i Hercegovina nije provela popis stanovništva niti postoje jasne naznake kada bi se to moglo dogoditi. Iako smo, po svim mogućim pravilima i preporukama, to trebali učiniti deset godina nakon prethodnog koji je održan 2013, Agencija za statistiku BiH tek početkom ove godine formirala je radnu grupu koja je uradila prijedlog teksta Zakona o popisu stanovništva i dostavila ga entitetskim zavodima na mišljenje. No, za njegovo finaliziranje potrebno je utvrditi još nekoliko elemenata.

Inventura stanja

”U Zakonu o popisu stanovništva definisana su dva ključna elementa, a to su proračun i datum početka popisa. Dakle, prije nego što bude usvojen datum početka, moraju se usvojiti i drugi elementi koji se na njega odnose. To su popisna pitanja, iznos finansiranja, mape propisnih krugova, metodološki i organizacijski elementi, IT oprema, zatim pilot-projekat, kao i čitav niz drugih aktivnosti. Tek kada je izvjesno da neće biti nikakvih promjena, možemo pristupiti popisu. Nakon svih ovih aktivnosti, Agencija za statistiku BiH, u suradnji sa entitetskim zavodima, dužna je sukladno zakonu izraditi nacrt zakona o popisu stanovništva i tek tada ga uputiti u Vijeće ministara na dalju proceduru”, kazala je jučer Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, na sjednici Doma naroda PSBiH.

Kada se u obzir uzme činjenica da pripreme za popis oduzmu i do dvije godine, sasvim je jasno da popisa nema do 2025. I to ako se odmah krene sa pripremama.

”Popis stanovništva je klasična inventura stanja u društvu kada govorimo o populaciji. Mi na osnovu jednog desetogodišnjeg ciklusa vidimo kretanje stanovništva, vidimo koje su to atraktivne lokacije koje su postale manje atraktivne. Mi na osnovu popisa i kratkoročno i dugoročno planiramo koliko ćemo uložiti u obrazovanje, zdravstvo, sigurnost i sve druge elemente, jer znamo ko obitava na određenom području. Ukoliko te podatke nemamo, mi sve to radimo na bazi procjena koje, nažalost, u mnogo slučajeva nisu vjerodostojne”, kazao nam je sociolog doc. dr. Amer Osmić.

Nažalost, kao i sve u našoj zemlji, i pitanje o popisu je duboko ispolitizirano, a to smo najbolje mogli vidjeti u periodu između 2013. i 2016. godine, kada smo čekali na rezultate posljednjeg popisa. A ne treba zanemariti ni negiranje legitmiteta rezultata od određenih pojedinaca i institucija u našoj zemlji. Pitanje etničke pripadnosti, prema mišljenju profesora Osmića, trebalo bi staviti u drugi plan.

”Bez političkog dogovora mi ne možemo provesti sljedeći popis. Nama treba da znamo koliko imamo radnosposobnog stanovništva, koliko imamo djece na određenom teritoriju, a kako se ko etnički izjašnjava, drugorazredno je pitanje kada govorimo o demografiji. Jedno od mogućih rješenja je da se popis obavi, a da se pitanje etničke pripadnosti naknadno objavi, odnosno nakon što se pronađe politički koncenzus”, predlaže Osmić.

Statistika vanjskih migracija se naslanja na prijavno-odjavnu evidenciju i ne daje pouzdane rezultate kada je u pitanju broj građana koji je napustio ovu zemlju. Demograf Aleksandar Čavić neophodnim smatra kreiranje registara rezidenata i registra dijaspore, jer upravo je glavni spor pri objavljivanju posljednjeg popisa bio u tome hoće li se brojati i oni koji žive i rade izvan BiH.

Deset posto manje?

”Statistika vanjskih migracija se naslanja na prijavno-odjavnu evidenciju i ne daje pouzdane rezultate. No, smatra se da BiH gubi oko 25.000 ljudi godišnje zbog spoljnih migracija, i to su najoptimističnije pretpostavke. Kada tome dodamo da smo zbog prirodnog priraštaja izgubili oko 100.000 ljudi, dolazimo do zaključka da sada imamo oko 300.000 stanovnika manje u odnosu na prošli popis, što predstavlja gubitak od 10 procenata”, zaključuje Čavić.

Oslobođenje