Luk postao luksuz, stanovnici ga počeli krijumčariti

Prema zvaničnim statistikama, cijena luka na Filipinima prošlog mjeseca porasla na oko 700 pezosa (12,80 dolara) po kilogramu.

To je više od cijene mesa i dnevne minimalne zarade u toj zemlji jugoistočne Azije.

Iako su cijene nekih proizvoda snižene posljednjih nedjelja, luk je i dalje luksuz za mnoge potrošače, kaže Rizalda Maunes, koja vodi piceriju u centralnom gradu Cebuu.

“Ranije smo kupovali tri do četiri kilograma luka dnevno. Sada kupujemo pola kilograma, toliko možemo da priuštimo”, rekla je Maunes za BBC.

“Naši kupci razumiju jer nisu samo restorani pogođeni, domaćinstvima je teško jer luk ide u mnoga jela”, dodaje ona.

Predsjednik Ferdinand Markos Mlađi, koji je i ministar poljoprivrede, nazvao je povećanje cijena hrane “vanrednom situacijom”.

Ranije ovog mjeseca, Markos je odobrio uvoz crvenog i žutog luka u pokušaju da poveća snabdijevanje.

Stručnjaci kažu da ponovno otvaranje filipinske privrede podstiče potražnju, dok je loše vrijeme uticalo na proizvodnju hrane, kao što je luk.

“Još u avgustu Ministarstvo poljoprivrede je prognoziralo potencijalnu nestašicu nekih prehrambenih proizvoda. Nekoliko mjeseci kasnije Filipine su pogodile dvije snažne oluje koje su nanijele značajnu štetu usjevima”, kaže Nikolas Mapa, viši ekonomista u ING banci.

“Ujedno, kako se ekonomija oporavlja, tako je i naglo povećana potražnja”, rekao je Mapa.

Rastuće cijene pogodile su i prodavce na tezgama sa uličnom hranom u Cebuu, popularne među lokalnim stanovništvom i turistima.

Prženo povrće, meso i morski plodovi obično se poslužuju sa sosom od luka i sirćeta.

“Luk je sastavni dio naših jela. Daje ukusnu hrskavost, slatkoću, kako bi neutralisao slanoću hrane”, kaže Aleks Čua, koji je bio primoran da štedi na luku.

Luk je toliko tražen da je Ejpril Lika Biori odlučila da ponese bidermajer napravljen od luka na sopstveno vjenčanje u Iloilo Sitiju.

“Pitala sam mladoženju da li bismo mogli da koristimo luk umjesto cvijeća, pošto bi poslije vjenčanja cvijeće uvenulo i na kraju bi bilo bačeno”, rekla je Biori za lokalne novine.

“Što da ne luk? Može da se koristi i poslije vjenčanja”, kazala je ona.

Povrće je bilo u centru pažnje na ovom vjenčanju. Drugi su upali u nevolje zbog krijumčarenja luka.

Ranije ovog mjeseca objavljeno je da je 10 članova posade filipinske aerokompanije pod istragom zbog pokušaja da prokrijumčari skoro 40 kilograma luka i voća u koferima.

Iz carine su kasnije rekli da se neće suočiti sa optužbama, ali su upozorili putnike da bez dozvole ne pokušavaju da unose slične proizvode bez dozvola.

Kriza je izvršila pritisak na Markosa, koji je, kao ministar poljoprivrede, obećao da će povećati proizvodnju hrane. Neki poslanici su tražili od njega da imenuje zamjenu.

“Ranije je problem bio šećer, sada je to luk. Na kraju ćemo ostati bez svega što koristimo u kuhinji”, rekla je na sjednici parlamenta, senatorka Grejs Po.

Mari-En Lezoren iz konsultantske kuće Kantar Vorldpanel kaže da su klimatske promjene takođe velika prijetnja za obezbjeđivanje hrane u zemlji.

“Ako klimatske promjene izazovu nestašice, a samim tim i porast cijena, to će veoma negativno uticati na veliki dio potrošača na Filipinima”, smatra ona.