Loši uvjeti u kasarnama Oružanih snaga BiH

Dok nadležni tvrde da je Bosna i Hercegovina ispunila čak 70 posto obaveza iz Programa reformi, i najavljuju novi plan za Brisel, sistem obrane se permanentno nalazi u lošem stanju. O tome anonimo svjedoče vojnici tvrdeći da se smrzavaju u kasarnama. Dovoljno govori i poražavajući podatak da su prethodnih hladnih dana, članovi mirovne misije, karantin proveli u hladnim prostorijama kasarne u Čapljini. Parlamentarni vojni povjerenik kaže da se problemi gomilaju godinama, a resorni ministar da politika i država štede na Oružanim snagama.

Pripadnici Oružanih snaga BiH, koje pretenduju dostići NATO standarde, smrzavaju se u kasarnama. Pojedini vojnici slali su anonimna pisma, piše N1, tvrdeći kako u kasarni Rajlovac nije bilo grijanja ni tokom najhladnijih dana. 

“Zamislite kako je provesti osam sati na poslu bez grijanja. Grijalice koje imamo kupili smo sami i one su nedovoljne da bilo šta ugriju”, priča jedan vojnik.

Šta se događa sa grijanjem u najmnogoljudnijoj kasarni u BiH, iz Ministarstva obrane niije stigao odgovor do zaključenja priloga, ali parlamentarni vojni povjerenik Boško Šiljegović, upozorava da je to problem koji se ne rješava godinama.

“Ja sam 30.11. bio u Četvrtoj pješadijskoj u Čapljini. U komandnoj zgradi, i u zgradu u kojoj je smještena jedinica koja odlazi u misiju mira u karantinu, nemaju grijenje. Na mnogim mjestima se to nadomještava grijalicama, to jest trošenjem električne energije”, otkriva Šiljegović.

Zbog loših uvjeta u kojima borave bh. vojnici, zaprepašten je i dosadašnji zapovjednik NATO štaba u Sarajevu Wiliam Edwards, koji je u oproštajnom govoru odao posebno priznanje vojnicima, jer postižu mnogo u vrlo skromnim uvjetima.

“Kada oficiri sjede cvokoćući od zime u svojim kancelarijama bez grijanja, a vojnici žive u kasarnama također smrzavajući se bez grijanja, onda se morate zapitati kako se mogu provoditi reforme odbrane u takvom okruženju”, navodi Edwardson.

Na žalost, nedomaćinsko upravljanje obrambenim sektorom, dovodi i do poteškoća u opskrbi hranom i drugim potrepštinama, ističe Šiljegović…

“A nedostaje od uniforme, jedinstvene terenske uniforme, često imamo poteškoće u kontinuiranom snabdijevanju ishrane”.

Ministarstvo obrane godišnje raspolaže sa skoro 300 miliona maraka, a 87 posto odlaze na primanja zaposlenih. Smjenjivali su se ministri, ali se problemi, tvrde upućeni, nisu rješavali. Aktualni ministar Sifet Podžić, ipak, priznaje da je najjači resurs Oružanih snaga, upravo onaj – ljudski.

“Ponavljam da je personal, definitivno, najbolji naš resurs. Mi imamo mlade, školovane, starješine i vojnike, koji su mnogo toga usavršili, ali, nažalost, nemamo opremljenu vojsku za članstvo u NATO savezu”, ističe Podžić.

On dodaje kako je otežavajući faktor u modernizaciji vojske, ali i u svakodnevnoj opskrbi, nedostatak sredstava. A ove godine je budžet čak i smanjen. Pregledom obrane, kojim se predviđa brojka od 9.200 pripadnika, BiH se obavezala uložiti 500 miliona maraka u modernizaciju vojske do 2027. godine, ali je to trenutno daleko od realnosti.

Pripadnici Oružanih snaga godinama su bili žrtve političkih blokada, ali su ove godine dočekali povećanje primanja od 7 do 10 posto. Lani je Oružane snage napustilo 450 vojnika i oficira, ali je tokom ove godine od primljena 423 vojnika obuku završilo 132.