Loša godina za domaće poljoprivrednike: Hoće li vlasti imati sluha?

U gotovo svim poljoprivrednim granama, vlada nepodijeljeno mišljenje da je 2023. godina bila izuzetno loša za domaće poljoprivrednike. Razorni efekti klimatskih promjena i povećanje cijena poljoprivrednih repro-materijala, ne daju prostora optimizmu poljoprivrednika ni u 2024. godini.

Poljoprivrednici na području Tuzlanskog kantona (TK) nisu uspjeli realizirati jesenju sjetvu prema utvrđnom planu, odnosno ostalo je neposijano oko deset posto planiranih površina. U odnosu na 2022. godinu, oko 1000 hektara zemljišta ostalo je neposijano. Sve ovo dovoljno govori o oprezu i strahu poljoprivrednika od 2024. godine.

Toplo vrijeme omogućilo je da traktore zatičemo i tokom zime na njivama, ali farmeri sve to rade sa velikom brigom da li će taj trud donijeti urod kojim će osigurati hranu za stoku i očuvati postojeći stočni fond na farmama.

– Napravit ćemo jedno poređenje. Ova parcela, prije nekih pet godina, od sjetve do žetve koštala je nekih hiljadu KM. Međutim, danas ova parcela od jednog hektara se ne može zasijati i da se do kraja završi posao sa žetvom ispod tri hiljade KM – kaže Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka u TK.

I u sektoru povrtlarstva 2023. godina ocijenjena je kao izuzetno loša. Uzgoj krastavca kornišona imao je posljednjih nekoliko godina snažan tempo rasta i ovom kulturom se počelo baviti stotine poljoprivrednih domaćinstava. Izvoz krastavca je, međutim, u 2023. prepolovljen u odnosu na 2022. godinu. Proizvođači sa neizvjesnošću ulaze u novu poljoprivrednu sezonu jer im nisu izvjesni poticaji, a ne mogu se pouzdati ni u domaće prerađivačke kapacitete.

– Istina da mi već i u kornišonu krastavcu počinjemo polako gubiti korak jer svega je manje, svega je manje kao sirovine, a da ne pričamo o drugim nekim proizvodima koji su dolazili, kao što su paprika, kupus, cvekla itd. kojih sve manje ima. Praktično, i ono što imamo prerađivačkih kapaciteta ne možemo da obezbijedimo sopstvenu sirovinsku bazu. Zbog čega – jer nam sve više ljudi odlazi, sve je teže te ljude zadržati – naveo je Fahrudin Delibajrić, predsjednik Skupštine proizvođača kornišona u TK.

Za pčelare je 2023. godina bila najlošija u minule tri decenije. Sve je manji broj pčelinjaka i sve više ljudi odustaje od pčelarstva.

– Najveći problemi su u povećanju troškova. Imamo ogromne probleme kada je u pitanju poskupljenje goriva, kada je u pitanju repromaterijal, klimatske promjene koje nam vrlo loše utiču na naše medobranje. Očekujemo da se poboljša stanje pčelarstva, a to znači da imamo podršku institucija – i kantonalnih i federalnih – ističe Senad Hodžić, predsjednik Saveza pčelara TK.

Klimatske promjene uzrokuju velike probleme bh. poljoprivrednicima, ali još veći problem, smatraju poljoprivredni stručnjaci, nastat će ako ne provedemo kvalitetnu tranziciju u oblasti poljoprivrede prema standardima Evropske unije.

– Svaki poljoprivrednik, farmer, mora imati svoju neku vlastitu strategiju, prije svega kad je u pitanju investiranje u nove tehnologije, primjenu IT tehnologija na svojoj proizvodnji, a to može očekivati ukoliko bude sluha kad su u pitanju kantonalne institucije, kad je u pitanju Ministarstvo poljoprivrede Federacije BiH i, naravno, moramo razviti sistem da povlačimo što više sredstava iz fondova Evropske unije jer, ukoliko to ne uspijemo, vrlo teška će biti ta tranzicija – rekao je za BHRT Suad Selimović iz Privredne komora TK.

Ukoliko se zaista bude htjelo poslušati ovaj savjet poljoprivrednih stručnjaka, koji godinama ponavljaju, onda će vlade, od kantonalnih do federalne, morati konkretnim potezima dokazati da poljoprivredu zaista vide kao stratešku granu privrede.